Može li se Franklova logoterapija smatrati dijelom procesa liječenja bolesnika u palijativnoj skrbi? Can Frankl’s Logotherapy be considered a Part of the Palliative Care Treatment of Patients?

Skip to the main content

Sestrinski glasnik, Vol. 24 No. 3, 2019.

Review article

https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.029

Može li se Franklova logoterapija smatrati dijelom procesa liječenja bolesnika u palijativnoj skrbi? Can Frankl’s Logotherapy be considered a Part of the Palliative Care Treatment of Patients?

Zrinka Pranjić Kozlek orcid.org/0000-0003-2454-0047 ; Special Hospital for Chronic Diseases for Children Gornja Bistra, Health Studies, Mlinarska cesta 38., 10000 Zagreb, Croatia
Marija Brdarević ; Health Studies, 10000 Zagreb, Mlinarska cesta 38., 10000 Zagreb, Croatia

Full text: croatian pdf 87 Kb

page 161-163

downloads: 607

APA 6th Edition

Pranjić Kozlek, Z. & Brdarević, M. (2019). Može li se Franklova logoterapija smatrati dijelom procesa liječenja bolesnika u palijativnoj skrbi? Can Frankl’s Logotherapy be considered a Part of the Palliative Care Treatment of Patients?. Sestrinski glasnik, 24 (3), 161-163. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.029

MLA 8th Edition

Pranjić Kozlek, Zrinka and Marija Brdarević. "Može li se Franklova logoterapija smatrati dijelom procesa liječenja bolesnika u palijativnoj skrbi? Can Frankl’s Logotherapy be considered a Part of the Palliative Care Treatment of Patients?." Sestrinski glasnik, vol. 24, no. 3, 2019, pp. 161-163. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.029. Accessed 6 May 2024.

Chicago 17th Edition

Pranjić Kozlek, Zrinka and Marija Brdarević. "Može li se Franklova logoterapija smatrati dijelom procesa liječenja bolesnika u palijativnoj skrbi? Can Frankl’s Logotherapy be considered a Part of the Palliative Care Treatment of Patients?." Sestrinski glasnik 24, no. 3 (2019): 161-163. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.029

Harvard

Pranjić Kozlek, Z., and Brdarević, M. (2019). 'Može li se Franklova logoterapija smatrati dijelom procesa liječenja bolesnika u palijativnoj skrbi? Can Frankl’s Logotherapy be considered a Part of the Palliative Care Treatment of Patients?', Sestrinski glasnik, 24(3), pp. 161-163. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.029

Vancouver

Pranjić Kozlek Z, Brdarević M. Može li se Franklova logoterapija smatrati dijelom procesa liječenja bolesnika u palijativnoj skrbi? Can Frankl’s Logotherapy be considered a Part of the Palliative Care Treatment of Patients?. Sestrinski glasnik [Internet]. 2019 [cited 2024 May 06];24(3):161-163. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.029

IEEE

Z. Pranjić Kozlek and M. Brdarević, "Može li se Franklova logoterapija smatrati dijelom procesa liječenja bolesnika u palijativnoj skrbi? Can Frankl’s Logotherapy be considered a Part of the Palliative Care Treatment of Patients?", Sestrinski glasnik, vol.24, no. 3, pp. 161-163, 2019. [Online]. https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.029

Abstract

Viktor Frankl utemeljitelj je logoterapije. Logoterapija se definira kao liječenje smislom. Liječenje smislom na prvi pogled djeluje neprimjenjivo kada je u pitanju proces primjene tradicionalnih metoda liječenja, pogotovo kada su u pitanju komplicirani dugotrajni medicinski zahvati, Međutim, u sklopu psihološke ili psihijatrijske pomoći oboljelom može se smatrati dijelom liječenja. Psihijatrijski postupci, osim liječenja medikamentima, odnose se i na grupne i individualne terapije kojima je cilj osnažiti bolesnika u osvještavanju i prihvaćanju problema. Logoterapijski pristup može zatvoriti ovaj krug pomažući oboljelom ne samo da prepozna i prihvati problem, nego i da ponovno pronađe smisao života. Gubitak smisla i perspektive Frankl spominje kao uzrok mnogih današnjih bolesti. Besciljnost, očaj i bezvoljnost glavne su emocije s kojima se susreću bolesnici suočeni s teškim dijagnozama. Svaki je bolesnik osoba biološke, socijalne, duhovne i psihičke dimenzije. Cjeloviti pristup liječenju trebao bi uključivati djelovanje na sve osobne aspekte. Prije nego što bolesnik razvije psihološki sindrom uzrokovan suočavanjem s teškim bolestima ili neminovnim ishodima, kada mu je potrebno stručno medicinsko psihijatrijsko liječenje, potrebno je pružiti mu pomoć na svim dimenzijama života. U tome smjeru treba pripremati i medicinsko osoblje koje je u stalnom kontaktu s oboljelim, jer su upravo oni prvi i posljednji u interakciji s bolesnikom te se na njih prenosi najveća odgovornost u cjelovitom pristupu bolesniku kao osobi.

Keywords

antropologija; bolesnik; logoterapija; osoba; psihologija; smisao

Hrčak ID:

230608

URI

https://hrcak.srce.hr/230608

Publication date:

19.12.2019.

Visits: 1.186 *