Original scientific paper
Oprost i pomirenje kao pretpostavka suživota: proces koji je počeo ili utopijski izazov? (Slučaj Brodsko-posavske županije)
Dragutin Babić
; Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb, Croatia
Abstract
U članku se razmatra povratak ratnih migranata njihovim domovima i naročito problem socijalne interakcije između različitih etničkih, doseljeničkih i starosjedilačkih skupina u Brodsko-posavskoj županiji. Anketnim ispitivanjem je obuhvaćeno 180 ratnih migranata, po 60 iz sljedeće tri skupine: povratnici Hrvati, povratnici Srbi, izbjeglice-useljenici. Statistička značajnost razlika testirana je hi2-testom. Suživot Hrvata i Srba nakon ratnih sukoba nameće se pritom kao temeljni problem, i to i za skupine ratnih migranata u lokalnim zajednicama, i za hrvatsku državu. Povratnici su opterećeni reminiscencijom na nedavne ratne sukobe, teška ljudska i materijalna stradanja, te pitanjem mogućeg oprosta i pomirenja. Pritom su sociopsihološke prepreke, naročito za povratnike Hrvate, veoma velike; da li i premostive? Za hrvatsku državu povratak je velika financijska obaveza, ali i važno civilizacijsko pitanje, čije će rješavanje pokazati i dosege demokratskog razvitka hrvatskog društva. Suživot je bio internalizirana vrijednost kod većine stanovnika na ovim prostorima prije rata, što ispitanici svih triju skupina potvrđuju u istraživanju. Velika razlika pojavljuje se u percepciji krivaca za rat. Hrvati i Srbi imaju oprečna i sasvim drugačija viđenja uzroka rata, što će predstavljati značajan problem u procesu povratka. Oprost je za većinu ispitanika moguć (isključuju se ratni zločinci), iako treba primijetiti da u skupinama izbjeglica-useljenika (uglavnom Hrvati) i povratnika Hrvata trećina ispitanika rezolutno odbija oprost. Istraživanje pokazuje da je suživot ipak moguć, a za to je potrebno vrijeme i državna pomoć povratnicima.
Keywords
RATNI MIGRANTI; POVRATAK; OPROST; POMIRENJE; SUŽIVOT; BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA
Hrčak ID:
25903
URI
Publication date:
31.12.2002.
Visits: 2.492 *