Skip to the main content

Review article

https://doi.org/10.20901/pm.59.3.07

Shvaćanja demokracije u Političkoj misli: konsenzus kao poveznica samoupravne i inačica liberalne demokracije

Tonči Kursar ; Faculty of Political Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 389 Kb

page 203-235

downloads: 357

cite


Abstract

Autor se bavi shvaćanjima demokracije u časopisu Politička misao. Analize objavljivane u gotovo šezdeset godina postojanja časopisa u prvom su se redu bavile dvama temeljnim shvaćanjima: samoupravnom demokracijom i inačicama liberalne demokracije. Autor ne inzistira na strukturnoj razlici između samoupravne i liberalne demokracije, nego drži da imaju nešto zajedničko. Obje su, naime, mišljene kao “posljednji politički oblici” (Đorđević), odnosno oblici kojima završava povijest (Fukuyama). Drugo, obje su se razvijale kao svojevrsne konsenzusne demokracije, što se u tekstu istražuje na osnovi uvida Rancièrea (i Badioua). Kao “konsenzusne demokracije” pokazuju nemalu restriktivnost u pogledu tipova interesa koji imaju pravo javnosti. U samoupravnoj demokraciji naglasak je na interesu radničke klase, a u inačicama liberalne demokracije prednost imaju “sociologizirani” interesi, koji dolaze iz onoga što Rancière zove “redistribucija osjetilnog”. Treće, obje vrste demokracije zapravo nastoje rastvoriti političko u društvenom. Autor teksta tvrdi da je aktualna vrsta liberalne demokracije zapravo postdemokracija koja, kako pokazuju tekstovi u Političkoj misli, iako je i sama problem, i dalje zapravo brani važeći liberalni konsenzus. Taj se konsenzus, kao puno pragmatičniji i realniji, brani primarno od političke alternative koja bi bila mistično-revolucionarna.

Keywords

Badiou; konsenzusna demokracija; demokracija; liberalna demokracija; postdemokracija; Rancière; samoupravna demokracija

Hrčak ID:

285113

URI

https://hrcak.srce.hr/285113

Publication date:

3.11.2022.

Article data in other languages: english

Visits: 892 *