Meeting abstract
ANAFILAKSIJA - PRISTUP LIJEČENJU
Dora Dujmović
; Dječja bolnica Srebrnjak
Josipa Pišković
Milan Jurić
Abstract
Anafi laksija je akutna, generalizirana, potencijalno vitalno ugrožavajuća reakcija preosjetljivosti. Naziv alergijska anafi laksija
upotrebljava se za imunološku reakciju koja je posredovana IgE, IgG protutijelima ili imunim kompleksima. Nealergijska anafi
laksija nastaje bez posredovanja imunosnog mehanizma uslijed izravne degranulacije mastocita. Incidencija anafi laksije u
odraslih u Europi, prema izvješću Europske akademije alergologije i kliničke imunologije, procjenjuje se na 1,5 - 7,9/100 000,
dok za djecu dostupni podaci uvelike variraju. Najčešći uzročnici anafi laksije u djece su nutritivni alergeni (jaje, kravlje mlijeko,
kikiriki, orašasti plodovi, bijela riba), potom ubodi insekata te lijekovi. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, prekidanje
dodira bolesnika s alergenom te pravodobna primjena medikamentozne terapije ključni su za dobar ishod liječenja. Adrenalin,
prema svim smjernicama, predstavlja prvu liniju liječenja anafi laksije i njegovu primjenu ne treba odgađati. Primjenjuje se
intramuskularno u srednju trećinu lateralne strane bedra (m. vastus lateralis) u dozi od 0,01 ml/kg. U slučaju perzistiranja
simptoma, ponavlja se primjena adrenalina nakon pet minuta. S obzirom na povećanu vaskularnu propusnost i posljedičnu
ekstravazaciju tekućine, tijekom anafi laksije potrebno je što prije postaviti venski put te započeti primjenu kristaloidnih otopina
u dozi 500 - 1000 mL za odrasle te 10 - 20 mL/kg za djecu, u bolusu. Također, u svih pacijenata, potrebno je primijeniti
visoki protok kisika putem maske. Prema najnovijim smjernicama ne preporučuje se više rutinska primjena kortikosteroida.
Postoji vrlo malo dokaza o njihovoj učinkovitosti u sprečavanju protrahiranih i bifazičnih reakcija. Međutim, primjena kortikosteroida
može biti korisna u pacijenata s anafi laksijom kod kojih akutna egzacerbacija astme doprinosi težini kliničke slike.
Simptomi anafi laksije i teške akutne egzacerbacije astme mogu biti jednaki, stoga je nužno kod svih pacijentima koji se prezentiraju
kliničkom slikom teške bronhoopstrukcije, uz anamnestički podatak o mogućoj izloženosti alergenu, prvo primijeniti
adrenalin, a potom ordinirati inhalaciju salbutamola ili ipratropij bromida. Primjena antihistaminika se ne preporučuje
tijekom inicijalnog zbrinjavanja anafi laksije. Antihistaminici se mogu primijeniti za liječenje kožnih simptoma, ali njihova primjena
ne smije odgoditi primjenu adrenalina. Kod pacijenata s dobrim odgovorom unutar 5 - 10 minuta na jednokratnu terapiju
adrenalinom, dobivenu unutar 30 minuta od reakcije, moguć je otpust nakon opservacije u trajanju od minimalno dva
sata. U slučaju primjene dvije doze adrenalina te anamnestičkog podatka o prethodnom bifazičnom tijeku reakcije, potrebna
je opservacija od minimalno šest sati. Pacijente je potrebno opservirati tijekom najmanje 12 sati ako je bilo potrebno primijeniti
više od dvije doze adrenalina, ako imaju nekontroliranu astmu, ako je reakcija uključivala tešku bronhoopstrukciju, ako
postoji mogućnost daljnje apsorpcije alergena (npr. kod ingestije sporo oslobađajućih lijekova) ili ako je reakcija nastupila tijekom
noći a pacijent živi u područjima bez dostupne medicinske skrbi. Profi laktički, svim pacijentima s poviješću i predispozicijom
za anafi laksiju, potrebno je prepisati autoinjektor adrenalina.
Keywords
Hrčak ID:
295478
URI
Publication date:
28.10.2022.
Visits: 1.501 *