Review article
KRALJICA JE PITALA: STANJE GLAVNOG TOKA EKONOMSKE ZNANOSTI
Hassan Syed
orcid.org/0000-0003-2114-2473
; BPP University UK, Islamic Finance Law
Sema Yilmaz Genç
orcid.org/0000-0002-3138-1622
; Kocaeli University, Department of Marketing and Advertising
Abstract
Neoklasična škola duguje svoj razvoj Alfredu Marshallu i Leonu Walrasu s kraja 19. stoljeća. Marshallu se pripisuje i teorija parcijalne ravnoteže, a Walras je poznat po svojoj teoriji opće ravnoteže. Obojica su zaslužni za primjenu matematike u objašnjenjima ekonomskih fenomena. Od tada je matematička ekonomija dosegnula novu razinu. Britanski ekonomist Marshall oslanjao se na načelo pretpostavke Ceteris paribus, a francuski matematičar Walras na načelo laissez-faire. U neoklasičnoj ekonomiji odvijale su se velike promjene nakon Velike gospodarske krize, koja je počela 1929. godine i promijenila stav o gospodarstvu Johna Maynarda Keynesa. On je bio Marshallov gorljivi obožavatelj i najbolji učenik. S vremenom su racionalno ponašanje agenata i prijedlog vrijednosti pridonijeli mijenjanju raznih predloženih modela mainstream-ekonomije. Globalna financijska kriza iz 2008. godine izazvala je reakciju cijeloga svijeta. Od prošlog desetljeća trilijuni dolara ubrizgani su u globalne financijske sustave kako bi se osiguralo da megafinancijske institucije zbog toga ne propadnu. Nekoliko dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, uz druge istaknute ekonomiste, doveli su u pitanje etičnost glavne struje akademske zajednice i njihovu nesposobnost da predvide financijsku krizu 2008. godine. Kraljica Elizabeta II. krizu je nazvala „strašnom“. Njezino Veličanstvo poznato je po iznimnoj sposobnosti prikrivanja osjećaja za javnost. Ovaj rad ima cilj ispitati nedostatke mainstream-ekonomije uzevši u obzir postojeću znanstvenu literaturu o toj temi. Autori vjeruju da je mainstream-ekonomiju prijeko potrebno revidirati.
Keywords
neoklasična škola; Alfred Marshall; Leon Walras; mainstream-ekonomija
Hrčak ID:
230550
URI
Publication date:
19.12.2019.
Visits: 1.448 *