Skip to the main content

Original scientific paper

Američki predsjednički izbori i „swing“ (marginalne) države – primjer Floride

Karlo Leš ; Osnovna škola Marije Jurić Zagorke, Brdo 12A, 10340 Vrbovec
Jelena Lončar orcid id orcid.org/0000-0003-2580-1931 ; of Zagreb Faculty of Science, Department of Geography, Marulićev trg 19/II, Zagreb


Full text: croatian pdf 2.110 Kb

page 15-32

downloads: 228

cite

Full text: english pdf 2.110 Kb

page 15-32

downloads: 107

cite


Abstract

Marginalne države izrazito su važan političko-geografski fenomen u američkoj politici, a s obzirom na ulogu SAD-a u svijetu taj fenomen se posljedično odražava i na svjetsku politiku. Politički sustav SAD-a jedinstven je i omogućava nastanak marginalnih država što je vrlo interesantno i za izbornu (elektoralnu) geografiju U ovom radu proučavani su izabrani demografski faktori koji utječu na glasovanje u marginalnim državama, posebice rasna struktura. Analiza je pokazala da neki faktori češće utječu na marginalni status određene savezne države nego drugi, a Florida je to postala zbog priljeva stanovništva migracijom. Uz navedeno, analizirana je prostorna distribucija glasova te glasači s obzirom na stranačku pripadnost. Stoga su na primjeru odabrane marginalne države tj. Floride, izdvojeni određeni pokazatelji koji su uzrokovali da ta savezna država postane marginalnom državom. Vremenski okvir istraživanja obuhvaća razdoblje od 1996. do 2020. godine, pri čemu treba naglasiti da je u tom navedenom vremenskom obuhvatu, održano čak sedam predsjedničkih izbora.

Keywords

swing/marginalne države; SAD; američki predsjednički izbori; rasna struktura; Florida

Hrčak ID:

307862

URI

https://hrcak.srce.hr/307862

Publication date:

29.11.2022.

Article data in other languages: english

Visits: 838 *