Professional paper

Upadi u jamu Upad kraj Breze

Dario Maršanić ; Speleološka udruga Estavela, Kastav
Dalibor Reš ; Speleološka udruga Estavela, Kastav

Abstract

Jama Upad kod Breze ima relativno dugu povijest speleoloških istraživanja i spada među zanimljivije speleološke objekte kastavskog zaleđa. Istraživana je kroz tri faze, u razdoblju od druge polovice 20. st. do 2024. godine. Premda svaka faza istraživanja predstavlja zasebnu priču, svaka je obilježena svojim dostignićima, a međusobno kombinirani rezultati i podaci iz svih istraživačkih faza se nadopunjuju te u konačnici, s jedne strane daju nove uvide, a s druge strane, otvaraju neka nova pitanja. Na primjer, pogleda li se prvi nacrt objekta iz 1960. godine, na kojem su prikazani te godine istraženi dijelovi jame i usporedi li se s nacrtima iz druge faze, može se zaključiti, da taj nacrt izgleda skromno i nepotpuno, budući da su tijekom druge faze otkriveni brojni "novi metri", koji su do tada speleolozima bili potpuno nepoznati te koji su radikalno promijenili percepciju značaja jame Upad. S jedne strane, druga faza istraživanja, tijekom sasvim druge "speleo-tehnološke" ere, na prijelazu milenija, rezultirala je novim otkrićima u jami, no s druge strane, upravo ta "manjkavost" pionirskoga nacrta iz prve faze, biti će zanimljiv i važan podatak, pri konačnoj analizi nekih antropoloških konteksta u jami. Tijekom druge faze, koja je definitivno bila najprogresivnija i najproduktivnija po pitanju otkrivanja do tada nepoznatih dijelova jame, dogodio se nesretan propust prilikom topografskog snimanja, radi čega ta istraživanja nisu rezultirala cjelovitim speleološkim nacrtom. U drugoj fazi su otkriveni baš svi danas poznati dijelovi jame te se, zahvaljjuući tadašnjim istraživačima, sačuvalo vrijedne informacije i podatke, koji su bili od značaja za jednostavnu realizaciju treće faze istraživanja, prilikom koje je valjalo samo ponoviti nacrt svih do tada poznatih dijelova. Osim toga, podaci iz druge faze biti će od iznimne važnosti za sintetiziranje priče oko antropoloških tragova nađenih u jami, o čemu će više riječi biti u posljednjem dijelu članka. Osim speleološkog aspekta (podataka o položaju, povijesti istraživanja te opisa jame), opisani i predstavljeni su zanimljivi drveni nalazi, pronađeni dublje u jami, , koji upućuju na ljudsku aktivnost prije prvih speleoloških istraživanja. Ovu jamu danas uobičajeno nazivamo Upad, ali nosi i sljedeće sinonime: Voragine di Bresa, Jama Vrh Pišćina, Jama na Pešćine i Velika Pišćina.
Već na prvi (speleološki) pogled, ističu se posebnosti jame Upad u lokalnom kontekstu. Dimenzijom ulaza i razvijenom morfologijom, definitivno se ističe među speleološkim objektima šireg kastavskog zaleđa, a konkretno jezero na samom dnu, čini ovu jamu jedinstvenom na ovom području. S dubinom od -75 m i duljinom od 338 m, svojom morfologijom, dimenzijama prostora i jamskog inventara, jamu Upad može se svrstati u kategoriju značajnijih i većih speleoloških objekata ovoga kraja, uz bok sa Šparožnom jamom, jamom na Puharevom kod Permana i jamom Strmac kraj Lipe.
U dubljem dijelu jame su otkriveni drveni nalazi, čiji kontekst i položaj, kao i njihove karakteristike (tragovi obrade – sječenja i urezivanja, dimenzije), ukazuju da su na to mjesto dospjeli ljudskom rukom te da su imali neku uporabnu funkciju – moguće kao sjedišta. U ovom trenutku je nemoguće datirati te predmete bez dodatnih istraživanja i analizi, a cijeli kontekst, osim kronoloških, otvara još i niz drugih pitanja poput svrhe tih predmeta te na kraju krajeva, i samog načina svladavanja ulazne vertikale u pred-speleološkoj eri. Dakle, ne zna se ni tko ni kada ni kako ni zašto, samo se zna, da je netko, prije svih speleologa, upao u Upad.

Keywords

Jama Upad; Speleologija; povijest; Kastavština

Hrčak ID:

317067

URI

https://hrcak.srce.hr/317067

Publication date:

9.4.2024.

Visits: 24 *