Original scientific paper
https://doi.org/https://doi.org/10.5513/JCEA01/25.2.4062
Utjecaj konsocijacije krmnog sirka sa visokim grahom na prinos i kakvoću krme
Darko UHER
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Field Crops, Forage and Grassland, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
*
Zlatko SVEČNJAK
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Field Crops, Forage and Grassland, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Dubravko MAĆEŠIĆ
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Field Crops, Forage and Grassland, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Ivan HORVATIĆ
; Božjakovina d.o.o., Božjakovečka 6, 10370 Dugo Selo, Croatia
Dario JAREŠ
; Bc Institute for Plant Breeding and Production d.d. Zagreb, Dugoselska 7, 10370 Dugo Selo, Croatia
* Corresponding author.
Abstract
Krmni sirak (Sorghum bicolor L.) je važna silažna kultura i sve je popularniji zbog manje količine vode koja je potrebna za proizvodnju suhe tvari u odnosu na kukuruz. S obzirom na visoku tržnu cijenu proteinskih dodataka, mahunarke se mogu koristiti u hranidbi stoke zbog visokog udjela bjelančevina, te prema tome doprinose smanjenju troškova u proizvodnji. Budući da mahunarke imaju nizak prinos suhe tvari, prihvatljivi prinosi krme i kvaliteta mogu se dobiti uzgojem žitarica i mahunarki u konsocijaciji u usporedbi sa pojedinačnim usjevima. U ovome istraživanju, krmni sirak (Sorghum bicolor L.) i visoki grah (Phaseolus vulgaris L.) su posijani u različitim gustoćama sjetve te je istraživano koji bi sustav konsocijacije najviše utjecao na prinos i kakvoću voluminozne krme. Posijan je čisti usjev krmnog sirka (18,0 zrna/m2) i usjev krmnog sirka u konsocijaciji sa visokim grahom: 18,0 zrna/m2 krmnog sirka i 3,7 zrna/m2 visokog graha, 18,0 zrna/m2 krmnog sirka i 5,0 zrna/m2 visokog graha te 18,0 zrna/m2 krmnog sirka i 7,5 zrna/m2 visokog graha. Najveći prinos suhe tvari je utvrđen sa 18,0 biljaka/m2 krmnog sirka i 7,5 biljaka/m2 visokog graha (20,7 t/ha), a najmanji prinos kod čistog usjeva krmnog sirka (18,2 t/ha). Konsocijacija krmnog sirka sa visokim grahom smanjila je udio neutralnih deterdžent vlakna, što je rezultiralo povećanjem probavljivosti voluminozne krme. Na temelju prinosa i kvalitete krme, ovo istraživanje je pokazalo da je konsocijacija sa 18,0 biljaka/m2 krmnog sirka i 7,5 biljaka/m2 visokog graha bila bolja od ostalih konsocijacija.
Keywords
krmni sirak; grah; prinos; sirovi protein; kalcij
Hrčak ID:
318564
URI
Publication date:
28.6.2024.
Visits: 24 *