Skip to the main content

Original scientific paper

Utjecaj oprašivača na proizvodnju lubenice

Ivan Juran orcid id orcid.org/0000-0002-7332-4108 ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska *
Karla Lovasić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zrinka Drmić ; Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za sigurnost hrane, Osijek, Hrvatska
Tanja Gotlin Čuljak ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

* Corresponding author.


Full text: croatian pdf 3.869 Kb

page 86-98

downloads: 46

cite


Abstract

Čovjekove intenzivne djelatnosti uzrokovale su brojne promjene u prirodi, među kojima i narušenost bioraznolikosti i pad brojnosti oprašivača koji posljedično dovode do problema u poljoprivrednoj proizvodnji i ekonomskih gubitaka. Proizvodnja kultura čiji prinos uvelike ovisi o oprašivanju kukcima, poput lubenice, postaje sve zahtjevnija. Cilj istraživanja bio je utvrditi brojnost i vrste oprašivača na cvjetnim pojasevima implementiranim u usjev lubenice, usporediti broj prisutnih oprašivača na cvjetnim pojasevima s brojem oprašivača prisutnih u dijelu usjeva lubenice bez cvjetnog pojasa te utvrditi utjecaj oprašivača na prinos lubenice. Cvjetni pojas posijan je u lokalitetu Tovarnik. Bioraznolikost biljnih vrsta unutar cvjetnog pojasa i dijela usjeva lubenice bez cvjetnog pojasa istraživana je na sljedeći način: određena su tri zamišljena područja površine 3x3 m na kojima je napravljena procjena cvatućih biljaka iz porodica Fabaceae, Apiaceae, Asteraceae, Brassicaceae, Lamiaceae, te ostalog zasijanog i samoniklog cvijeća. Postotak cvatućih biljnih vrsta određen je prema zadanoj skali. Bioraznolikost oprašivača (Apis sp., Bombus sp., Megachilidae i Andrenidae) na dijelu usjeva lubenice s cvjetnim pojasom i dijelu usjeva lubenice bez cvjetnog pojasa praćena je na sljedeći način: unutar cvjetnog pojasa izabrana je traka dužine 50 m na kojoj su određena tri zamišljena područja veličine 3x3 m, a na svakom se zamišljenom području 4 min promatrao i bilježio broj oprašivača bez promjene položaja. Utjecaj cvjetnog pojasa na prinos lubenice određen je prosječnim brojem plodova lubenice po biljci i prosječnom masom plodova lubenice na polju lubenice s cvjetnim pojasom i na polju lubenice bez cvjetnog pojasa. Udio oprašivača u ukupno zabilježenoj entomofauni u lokalitetu Tovarnik bio je veći u usjevu lubenice s cvjetnom pojasu u odnosu na usjev lubenice bez cvjetnog pojasa. Prosječan broj plodova lubenice po biljci na dijelu usjeva lubenice s cvjetnim pojasom iznosio je 1,78, što je za 25,8 % više u odnosu na dio usjeva bez zasijanog cvjetnog pojasa gdje je prosječan broj plodova lubenice po biljci bio 1,32. Prosječna masa ploda lubenice po biljci na dijelu usjeva lubenice s cvjetnim pojasom iznosila je 7,1 kg, odnosno bila je 40,99 % veća u odnosu na dio usjeva lubenice bez cvjetnog pojasa gdje je prosječna masa ploda po biljci iznosila 4,19 kg.

Keywords

oprašivači; cvjetni pojas; bioraznolikost; lubenica

Hrčak ID:

319525

URI

https://hrcak.srce.hr/319525

Publication date:

15.7.2024.

Article data in other languages: english

Visits: 235 *