Original scientific paper
https://doi.org/10.22210/suvlin.2024.097.01
Uloga prozodije pri čitanju u sebi: mjerenje pokreta oka
Kristina Cergol
; Faculty of Teacher Education
*
Marijan Palmović
orcid.org/0000-0002-4587-4348
; Faculty of Education and Rehabilitation Sciences, Zagreb
* Corresponding author.
Abstract
Više od stoljeća stara intuicija o »unutarnjem glasu« koji prati čitanje u sebi danas se formulira kao
Hipoteza implicitne prozodije (IPH) koja naglašava ulogu prozodije u razumijevanju čitanja, točnije kao
tvrdnja da prozodija implicitna nekoj sintaktičkoj strukturi određuje kako govornik (čitatelj) tu strukturu
tumači. Budući da se radi o prozodiji koja prati čitanje u sebi, dakle budući da se hipoteza ne može provjeriti
izravno, odabrana je metoda mjerenja pokreta očiju koja hipotezu može neizravno potkrijepiti, istraživanjem
razlika u tekstovima različitih prozodijskih struktura. Tako je prikupljen mali paralelni hrvatsko–engleski
korpus označen podacima mjerenja pokreta oka i to na tekstu kojim se nije eksperimentalno manipuliralo,
u tzv. paradigmi prirodnog čitanja (natural reading). Korpus je uključivao kratku priču koju su sudionici,
nebalansirani dvojezični govornici hrvatskoga i engleskoga, pročitali na hrvatskome i engleskom. Izmjereni
podaci pokreta očiju analizirali su se s obzirom na područja interesa koja su obuhvaćala naglašene slogove
i značenjske ili funkcijske riječi. Provedeno višestruko regresijsko modeliranje pokazalo je različite
prediktore duljine čitanja (kao zbroja trajanja svih fiksacija) u hrvatskome i engleskom. Dok su duljine
fiksacija na naglašene slogove dobri prediktori duljine čitanja u engleskome, u hrvatskome se broj fiksacija
na naglašene slogove pokazao kao bolji prediktor duljine čitanja, a ne njihova duljina. Tako je Hipoteza
implicitne prozodije potvrđena za L2, ali samo djelomično za L1. Rezultati se tumače s obzirom na razlike
u tipologiji ritmičkih sustava u hrvatskome engleskom (naglasni i slogovni ritam), razlikama u ortografiji,
ali i razlikama u jezičnim strukturama između dvaju jezika (odnos funkcijskih i sadržajnih riječi). Isto tako, pokazale su se značajne individualne razlike među sudionicima kao i njihova razlika u stupnju ovladanosti u L1 i L2, što se pokazalo na varijabli prosječne duljine fiksacija kao kronometrijske mjere leksičkog priziva.
Keywords
mjerenje pokreta oka; razumijevanje čitanja; psiholingvistika; hipoteza implicitne prozodije; prozodija; dvojezičnost; engleski jezik; hrvatski jezik
Hrčak ID:
319882
URI
Publication date:
1.7.2024.
Visits: 458 *