Preliminary communication
https://doi.org/10.3935/rsp.v31i1.20
Socijalna isključenost i privatna prezaduženost u EU
Predrag Bejaković
; Independent researcher, Zagreb, Croatia
*
Nika Šimurina
; The Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Elio Babačić
orcid.org/0009-0001-8040-9003
; The Faculty of Economics and Business, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
* Corresponding author.
Abstract
Koristeći najnovije dostupne izvore, prvenstveno Eurofound (2020.), Francis-Devine (2021.), Kurowski (2021.), Ferretti i Vandone, (2019.), te Europsku komisiju (2013.a,b), u ovom se radu raspravljaju i analiziraju učinci socijalne isključenosti i privatne prezaduženosti u Europskoj uniji (EU) u zadnjih desetak godina. U EU ne postoji službena zajednička definicija privatne prezaduženosti, no uvjetno se prezaduženim kućanstvom može smatrati ono čija su postojeća i predvidiva sredstva nedostatna za podmirenje financijskih obveza bez snižavanja životnog standarda, što ima i socijalne i političke implikacije ako to znači njihovo smanjenje ispod onoga što se smatra minimumom prihvatljivim u dotičnoj zemlji. Stoga je teško procijeniti točan broj prezaduženih osoba, ali nedvojbeno, ova pojava nije beznačajna i u porastu je. Privatna prezaduženost važan je čimbenik socijalne isključenosti koji uzrokuje ozbiljne privatne i društvene probleme, te stoga privlači velik interes javnosti. Problemi s dugovima mogu biti čimbenik koji pridonosi napetostima u kućanstvima i njihovom mogućem raspadu. Posljedice mogu biti složene i opasne poput razvoda i/ili beskućništva, a gotovo uvijek dovode do socijalne isključenosti pogođene osobe i članova njezinog kućanstva. To je ponajviše uzrokovano nedovoljnom financijskom pismenošću stanovništva, ali i povećanom potražnjom za novim proizvodima i uslugama koje često nadilaze osobne financijske mogućnosti većine ljudi. Rad pojašnjava stanje i obuhvaća uvjete na razini EU, naglašavajući razlike između starih i novih članica EU. Iako su razlike među njima veće nego sličnosti, u većini zemalja ukupni dug kućanstava rastao je brže od raspoloživog dohotka. To je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg negativnog utjecaja povećanog tereta duga na financijsku stabilnost. U radu se donose i mjere za sprječavanje prezaduženosti privatnog sektora na međunarodnoj i nacionalnoj razini, koje se uz relativno male prilagodbe mogu provoditi u različitim zemljama. Ako pojednostavimo vrlo složenu analizu determinanti privatne prezaduženosti i gore navedene nacionalne razlike, možemo zaključiti da većinu prezaduženih osoba čine žene u dobi od oko 50 godina te osobe niže financijske pismenosti, koji su nerijetko nižeg obrazovanja. Klasterska analiza provedena u ovom radu potvrdila je ideju da klasteri koji se sastoje od razvijenijih zemalja u EU imaju više razine duga kućanstava, dok klasteri koji se sastoje od zemalja s najnižim realnim BDP-om po glavi stanovnika imaju najniže razine duga kućanstava kao postotak BDP. Nadalje, rezultati istraživanja pokazali su da financijska sloboda i nejednakost u prihodima nisu isključivo povezani s izrazito visokim ili niskim dugom kućanstva. Najočiglednije ograničenje našeg rada je složenost teme koja zahtijeva daljnja znanstvena istraživanja, posebno u vezi s uvjetima COVID-19 i povećanim stopama inflacije diljem svijeta.
Keywords
prezaduženost; osobne financije; financijska pismenost; države članice EU; JEL klasifikacija: D22, G33, G51, G53
Hrčak ID:
320599
URI
Publication date:
1.8.2024.
Visits: 260 *