UPOTREBA ASISTIVNE TEHNOLOGIJE U ODGOJNO-OBRAZOVNOM RADU S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Ivana Šušić, dipl. def.
Melita Luetić, dipl. kateh.
Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači, Split
Učenici s teškoćama u razvoju pokazuju raznolikost u svojim karakteristikama i potrebama te ih je potrebno razmatrati individualno. Mogu imati teškoće s društvenom interakcijom i komunikacijom te s izgradnjom odnosa s vršnjacima. Često imaju otežane motoričke vještine, koordinaciju i kontrolu impulsa. Odstupanja u intelektualnom funkcioniranju najčešće se prepoznaju kao teškoće u izvođenju različitih misaonih operacija (planiranje, mišljenje, zaključivanje, rješavanje problema, apstraktno mišljenje, učenje kroz iskustvo), što znatno otežava usvajanje apstraktnih sadržaja učenja. Teškoće mogu biti prisutne i na području percepcije, pamćenja, pozornosti, govorne recepcije i ekspresije, što također utječe na procese učenja. Emocionalna regulacija i samopouzdanje mogu biti kompromitirani kod učenika s teškoćama u razvoju. Razvojni tempo učenika može biti neujednačen, s periodima brzog napretka i stagnacije.
Jedan od stručnjaka koji radi s djecom koja imaju teškoće u razvoju jest i edukacijski rehabilitator, koji je ranije bio poznat pod nazivom defektolog. Edukacijski rehabilitatori u odgojno-obrazovnom radu s učenicima s teškoćama u razvoju:
razvijaju individualizirane obrazovne planove prilagođene specifičnim potrebama svakog učenika (to uključuje procjenu sposobnosti, identifikaciju ciljeva učenja te planiranje odgovarajućih strategija i metoda poučavanja),
koriste specijalizirane metode poučavanja koje su prilagođene učenicima s teškoćama u razvoju (to može uključivati vizualne i taktilne materijale, asistivnu tehnologiju te multisenzorne pristupe koji pomažu u boljem razumijevanju i usvajanju gradiva),
rade na razvoju socijalnih i životnih vještina učenika (to uključuje komunikacijske vještine, samostalnost te svakodnevne aktivnosti koje će učenicima pomoći u njihovu svakodnevnom životu i integraciji u zajednicu),
kontinuirano prate napredak učenika te prilagođavaju intervencije prema potrebi (redovito ocjenjivanje postignuća i prilagođavanje ciljeva osigurava da se učenik razvija u skladu sa svojim mogućnostima),
pružaju savjete i edukacije roditeljima te surađuju s drugim stručnjacima, što je ključno za osiguravanje konzistentne podrške učenicima,
kontinuirano se usavršavaju kako bi bili u tijeku s najnovijim istraživanjima, metodama i tehnologijama u području rada s učenicima s teškoćama u razvoju,
rade na uklanjanju barijera i prilagodbi okružja u cilju poticanja inkluzivnog obrazovanja.
Učenici s teškoćama u razvoju trebaju dodatnu pomoć kako bi učili, ali i komunicirali sa svijetom oko sebe. U tome im pomaže asistivna tehnologija koja omogućava da, pomoću različitih tehnološki naprednih pomagala, povećaju, održavaju ili poboljšaju svoje mogućnosti.
U nekim slučajevima korištenje takve tehnologije omogućava im pristup sadržajima koji bi im, u suprotnome, bili teško ili potpuno nedostupni.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization, WHO) asistivna tehnologija (AT) jest primjena znanja i vještina vezanih uz asistivne proizvode, uključujući s tom tehnologijom povezane sustave i usluge. Asistivna tehnologija jest podskup zdravstvene tehnologije. Asistivni proizvod jest bilo koji vanjski proizvod (uključujući uređaje, opremu, instrumente ili programsku podršku), posebno proizveden ili općenito dostupan, čija je primarna svrha održavanje ili poboljšanje funkcioniranja i neovisnosti pojedinca, a time i promicanje njihove dobrobiti. Asistivni proizvodi također se koriste za sprječavanje oštećenja i sekundarnih zdravstvenih stanja (Global report on assistive technology, WHO, 2022.).
AT se najčešće dijeli prema razini tehnologije na niskotehnološku, srednjotehnološku i visokotehnološku.
Na globalnoj razini više od dvije i pol milijarde ljudi treba jedan ili više asistivnih proizvoda. S obzirom na sve starije globalno stanovništvo i porast nezaraznih bolesti procjenjuje se da će tri i pol milijarde ljudi trebati asistivnu tehnologiju do 2050. U mnogim zemljama većina ljudi kojima je potrebna asistivna tehnologija nema pristup toj tehnologiji (Assistive technology, WHO, 2024.).
S obzirom na to da je cijena pojedine opreme visoka, roditelji djece s teškoćama u razvoju teško mogu takvu opremu nabaviti sami i koristiti je kod kuće. Stoga je korištenje takve opreme u ustanovama koje su namijenjene učenicima s teškoćama u razvoju još važnije.
Kako bi se djeci školske dobi s teškoćama u razvoju pružila prilika da se lakše školuju, pokrenut je projekt „Podrška ostvarenju jednakih mogućnosti u obrazovanju za učenike s teškoćama u razvoju ATTEND” (2021. – 2024.), a nositelj je projekta Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET. Radi se o projektu koji je, tijekom gotovo tri godine, omogućio opremanje čak 34 odgojno-obrazovne ustanove koje educiraju isključivo djecu s teškoćama u razvoju.
Osnovne prednosti korištenja asistivne tehnologije jesu mogućnost lakog prenošenja i korištenja u različitim situacijama, kao i jednostavnost rukovanja, što otvara mogućnost pružanja potrebne podrške učenicima u svim područjima svakodnevnog odgojno-obrazovnog rada.
U nastavku su navedeni primjeri iz prakse pri upotrebi asistivne tehnologije (niskotehnološka i srednjotehnološka komunikacijska oprema široke/univerzalne primjene), s naglaskom na odgojno-obrazovni rad s učenicima s intelektualnim teškoćama te nekim pridruženim smetnjama (Downov sindrom, cerebralna paraliza, ADHD).
Pričajući raspored (Story sequencer)
jednostavni je komunikator pomoću kojeg učenici razvijaju komunikacijske vještine, usvajaju pojmove iz uže i šire okoline te izražavaju svoje potrebe i želje,
može se koristiti u raznim područjima odgojno-obrazovnog rada, za stvaranje priča u nizovima, školskih ili dnevnih rasporeda,
sastoji se od šest polja, a na svako se polje može snimiti poruka u trajanju od 10 sekundi,
unutar svakog polja mogu se umetnuti slike s nacrtanim znakovima ili ispisanim porukama zavizualnu podršku snimljenog sadržaja.
ABC Maestro-Clevy tipkovnica
ABC Maestro jest pedagoško-rehabilitacijski program koji je primarno namijenjen djeci s teškoćama koja uče čitati, pisati i koristiti tipkovnicu, ali ga mogu koristiti sva djeca koja tek upoznaju slova i brojeve.
Clevy tipkovnica posebno je dizajnirana tipkovnica za osobe s teškoćama koje otežano koriste standardne tipkovnice.
Big point komunikatori
jednostavni su uređaji za snimanje poruka,
mogu se koristiti za razne početne aktivnosti iniciranja i poticanja komunikacije, govora, izražavanja osobnih doživljaja i osjećaja te kao podrška svakodnevnim aktivnostima,
učenici ih koriste u memoriranju jednostavnih pjesmica, boja, dana u tjednu te slaganja ispremiješanih dijelova priče po pravilnom redoslijedu,
u nastavi vjeronauka mogu se koristiti za snimanje i memoriranje određenih molitvi i duhovnih pjesama,
potiču učenike na iskazivanje duhovno-emocionalnih doživljaja.
Radna ploča i simboli
može se koristiti u raznim područjima odgojno-obrazovnog rada, školskih ili dnevnih rasporeda,
u nastavi vjeronauka radnu ploču možemo koristiti za prepoznavanje i pridruživanje vjeronaučnih sadržaja pripadajućim vizualnim predlošcima,
svakodnevna je vizualna podrška pri prepoznavanju i usvajanju društveno prihvatljivih ponašanja.
Literatura
Podrška ostvarenju jednakih mogućnosti u obrazovanju za učenike s teškoćama u razvoju – ATTEND, Carnet,https://www.carnet.hr/projekt/attend/ (16.09.2024.).
Global report on assistive technology (15. svinja 2022.), WHO,https://www.who.int/publications/i/item/9789240049451 (13.09.2024.).
Assistive technology (2. siječnja 2024.), WHO,https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/assistive-technology (16.09.2024.).
Smjernice za rad s učenicima s teškoćama (12. srpnja 2021.), MZO RH,https://mzom.gov.hr/vijesti/smjernice-za-rad-s-ucenicima-s-teskocama/4450 (16.09.2024.).