Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.3935/rsp.v7i1.266

Nove mirovinske formule mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti

Željko Potočnjak ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Full text: croatian html 97 Kb

page 1-18

downloads: 12.112

cite


Abstract

Mirovinska reforma, provedena 1998. i 1999. u Hrvatskoj, obuhvatila je i načine izračuna mirovina (mirovinske formule), koje bitno određuju socijalne i financijske učinke mirovinskog sustava. Pored mirovinskog sustava generacijske solidarnosti, koji primjenjuje mirovinske formule primjerene sustavu određenih davanja, uvedena su još dva sustava (obveznog i dobrovoljnog) mirovinskog osiguranja, u kojima se primjenjuju pravila o izračunu mirovina, primjerena sustavu određenih doprinosa. U radu se iscrpno analiziraju mirovinske formule koje primjenjuje reformirani hrvatski sustav generacijske solidarnosti. Upozorava se na koncepcijsku nedosljednost te njome uzrokovanu složenost i nepreglednost novih mirovinskih formula sustava generacijske solidarnosti. Koncepcijska nedosljednost tih formula je odraz, po autorovu mišljenju, utjecaja dviju suprotstavljanih koncepcija, primijenjenih pri njihovu oblikovanju. Na dio rješenja u novom mirovinskom sustavu utjecala je tradicionalna njemačka (tzv. Bismarckova) koncepcija mirovinskog osiguranja, koja primjenu načela uzajamnosti (ovisnosti mirovinskih primanja o ulaganjima u taj sustav) i načela solidarnosti (preraspodjele mirovinskih primanja u korist onih kojima je to potrebno), nastoji ostvariti u jednom jedinstvenom mirovinskom sustavu. Za razliku od toga, dio rješenja oblikovan je pod utjecajem koncepcija Svjetske banke o višedijelnom mirovinskom sustavu u kojem prvi dio (sustav generacijske solidarnosti) ima pretežno socijalnu i redistributivnu funkciju, a ostvarenju načela uzajamnosti služi drugi dio mirovinskog sustava (sustav obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje). Utjecaj međusobno suprotstavljanih koncepcija na oblikovanje ključnih institucija novog mirovinskog sustava svjedoči, po autorovoj ocjeni, o nedostatku jasnih socijalno-političkih opredjeljenja o ciljevima reforme. Posebna pozornost posvećuje se analizi najniže mirovine koju autor smatra netransparentnim socijalnim davanjem na račun osiguranika, a ne svih poreznih obveznika.

Keywords

mirovinska reforma; mirovinske formule; mirovinski sustav generacijske solidarnosti (pay-as-you-go); mirovinski sustav kapitalizirane štednje; Hrvatska

Hrčak ID:

30001

URI

https://hrcak.srce.hr/30001

Publication date:

1.1.2000.

Article data in other languages: english

Visits: 14.112 *