Skip to the main content

Medicina Fluminensis : Medicina Fluminensis, Vol. 46 No. 4, 2010.

Review article

Arterijska hipertenzija

Martina Pavletić Peršić ; Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka
Sretenka Vuksanović-Mikuličić ; Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka
Sanjin Rački ; Zavod za nefrologiju i dijalizu, Klinika za internu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka

Full text: croatian pdf 320 Kb

page 376-389

downloads: 7.917

cite

Abstract

Arterijska hipertenzija najveći je javnozdravstveni problem, kako kod nas, tako i u svijetu.
Europske zemlje, uključujući i Hrvatsku, imaju slične epidemiološke podatke uz značajne
razlike prema SAD-u. Kontrola povišenog krvnog tlaka u naših bolesnika je niska (19,4 %), stoga
je potrebno intenzivirati mjere primarne prevencije i liječenja. Istodobna i kontinuirana
edukacija i bolesnika i liječnika poboljšat će djelotvornost antihipertenzivne terapije, stoga su
stručna društva unatrag nekoliko godina publicirala čitav niz smjernica koje bi nam trebale pomoći
u liječenju bolesnika. Klasifikacija arterijske hipertenzije, kao i potreba za uvođenjem terapije
prema smjernicama Europskog društva za arterijsku hipertenziju i Europskog društva za
kardiologiju iz 2007. godine zasniva se na vrijednostima krvnog tlaka i ukupnom kardiovaskularnom
riziku. Osnova svakog liječenja je pravilna prehrana i promjena životnih navika (pravilno
dozirana svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost, redukcija tjelesne težine uz prestanak
pušenja i umjereni unos alkohola u bolesnika koji ga konzumiraju te prehrana koja se bazira na
voću, povrću, bijelom mesu, ribi te višestruko nezasićenim masnim kiselinama i smanjenom
udjelu soli) koja dovodi do pada arterijskog tlaka, a samim time može dovesti i do pada prevalencije
arterijske hipertenzije (i svih njenih komplikacija). Od farmakološke terapije imamo diuretike,
beta blokatore, blokatore kalcijskih kanala, ACE inhibitore i antagoniste angiotenzinskih
(AT1) receptora. U bliskoj budućnosti na našem tržištu trebali bi im se pridružiti aliskiren (direktni
blokator renina) i eplerenon (selektivni blokator aldosteronskih receptora).

Keywords

arterijska hipertenzija; kardiovaskularni rizik; kontinuirano mjerenje krvnog tlaka

Hrčak ID:

63061

URI

https://hrcak.srce.hr/63061

Publication date:

8.12.2010.

Article data in other languages: english

Visits: 10.744 *