Suvremena lingvistika, Vol. 37 No. 71, 2011.
Izvorni znanstveni članak
Euroengleski i hrvatski nacionalni identitet: Jesu li hrvatski sveučilišni studenti spremni za engleski kao lingua franca?
Višnja Josipović Smojver
; Filozofski fakultet u Zagrebu
Mateusz–Milan Stanojević
orcid.org/0000-0001-7221-5842
; Filozofski fakultet u Zagrebu
Sažetak
Istraživanje koje se prikazuje imalo je za cilj utvrditi utjecaj globalizacije i hipotetskog
nastanka tzv. euroengleskoga na stav Hrvata prema stranom akcentu. Budući da strani
akcent odaje nacionalni identitet govornika, stupanj do kojeg se netko svjesno nastoji približiti
izvornom izgovoru, odnosno sačuvati i pokazati vlastiti nacionalni identitet uvelike varira i ovisi
o više faktora. Ovdje se promatra kako parametri kao što su spol, stupanj znanja engleskoga,
sociolingvistički status govornikova regionalnog hrvatskog dijalekta, regionalni ponos te sklonost
perfekcionizmu utječu na odnos ispitanika prema vlastitom izgovoru, nastavnicima engleskoga i
neizvornim govornicima. Istraživanje je provedeno u obliku anonimnog desetominutnog upitnika
provedenog na dobrovoljnoj osnovi za vrijeme redovite sveučilišne nastave. Obuhvatilo je 1461
studenta različitih sveučilišnih studija, a odgovori su analizirani pomoću softverskog paketa
SPSS.
Uočava se polarizacija između ’liberalnog’ i ’tradicionalnog’ pristupa akcentu, tj. govornika
kojima ne smeta regionalna i nacionalna prepoznatljivost u izgovoru i onih koji takva obilježja
nastoje prikriti. Pokazuje se da to najviše ovisi o izboru studija, tj. buduće struke kao
i samoprocijenjenoga stupnja kvalitete vlastitoga engleskoga izgovora, dok spol, regionalno
podrijetlo ispitanika i stupanj perfekcionizma igraju nešto manju ulogu. Ti rezultati pripisuju se
različitim uzrocima. Tvrdi se da su studenti engleskoga i općenito studenti koji su na višoj razini
znanja engleskoga u tom smislu tradicionalniji zbog pristupa u njihovu poučavanju engleskomu
u Hrvatskoj, kojim se propisuje što je ’pravi’ engleski. Također se pokazuje da su spol,
samoprocijenjeni perfekcionizam i regionalna pripadnost povezani sa sklonošću da se procjenjuje
sebe ili drugoga u odnosu na ono što je ’ispravno’. Tako žene nastoje postići ono što drušvo
definira ispravnim, perfekcionisti ono šo sami vjeruju da je ispravno, a ispitanici iz urbanih
sredina prosuđju druge prema onome šo urbana populacija smatra da je ispravno. Budući da se pokazuje jasna veza izmeđ uočnih stavova i dožvljaja vlastitoga identiteta u raznim
drušvenim ulogama, na osnovi ovih rezultata zagovara se pristup ELF u okviru stratificiranoga
modela, koji uzima u obzir sve navedene razlike.
Ključne riječi
nacionalni identitet; hrvatski jezik; engleski izgovor; engleski kao lingua franca; govornici hrvatskog jezika; euroengleski jezik
Hrčak ID:
70497
URI
Datum izdavanja:
14.7.2011.
Posjeta: 2.987 *