Izvorni znanstveni članak
Stjepan Radić i Kunovečka buna 1903. godine
Mira Kolar Dimitrijević
orcid.org/0000-0002-6050-5700
; Filozofski fakultet, Zagreb – redoviti profesor u miru
Sažetak
U ovom se radu dokazuje da je iza pokreta 1903. stajao Stjepan Radić i da, prema tome, pokret nije bio stihijski ako je tako i završio zbog zatvaranja Radića i vodstva opozicije. Naime, ban Khuen Hedervary, koji je imao Radića na listi nepoćudnih, dao ga je zatvoriti upravo stoga da ne može javno istupati te je onda, proglasivši prijeki sud, u ludbreškom području počeo nasilno gušiti pokrete. No sve je izmaknulo kontroli i jedne i druge strane. Radić je bio u zatvoru, no narod je burno reagirao na proglašenje prijekih sudova te je u Kunovcu bilo ubijeno šest ljudi, a nekoliko ih je bilo ranjeno. Nemiri su se teško smirivali, osobito u području Podravine gdje je, kako se tvrdi, Stjepan Radić uvijek nailazio na potvrdu kao što se smatra da je to njegov najpouzdaniji dio zemlje za rad.
Ključne riječi
Stjepan Radić; Antun Radić; ideološka osnova pokreta 1903.; skupštine opozicije; Kunovečka buna; posljedice bune
Hrčak ID:
79079
URI
Datum izdavanja:
1.12.2003.
Posjeta: 2.131 *