Izvorni znanstveni članak
RELJEF KAIROSA IZ PTUJSKOG LAPIDARIJA
Josip Korošec
; Restavratorski centar Republike Slovenije, Ljubljana
Sažetak
Inventaru lapidarija na otvorenom, sto ga je povjesničar i ljubitelj antičke umjetnosti Simon Povoden prikupio i 1830. godine dao uzidati na pročelje gradskog tornja u Ptuju, pripadaju ulomci rimskog nadgrobnog spomenika sa slabo sačuvanim reljefima u pravokutnim poljima. Reljef je opisao, prepoznavši motive na njemu, Mihovil Abramić u knjižici "Poetovio- Führer durch die Dankmaler der ròmischen Stadt" godine 1925. Kompozicija je izrađena u pohorskom mramoru, metamorfnom kamenu od kojeg je klesan veći broj spomenika u dijelu Norika i Pannonije superior. U praksi je to bio građevni i kiparski materijal, koji se koristio i kasnije u srednjem i novom vijeku, a vadio se iz kamenoloma na jugozapadnom dijelu Pohorja. Prema obliku sačuvanog kamena i proporcijama postojećeg okvira oba reljefna polja, nadgrobni se spomenik sastojao od dva pravokutnika sa strana i kvadrata u sredini. Izbor motiva je sukladan s funkcijom nadgrobnog spomenika: na lijevoj je strani oštećeni ženski lik rađen po dosta korištenom likovnom predlošku. Posebice je zanimljiva figura u srednjem polju. Precizno je postavljena u okvir tako da su silueta i ritam pokreta muškog tijela u skladu s kvadratom . Analiza pokazuje da su ta dva lika, zajedno s uništenim trećim likom, činili ikonografsku cjelinu. Geometrijska podloga kompozicije povezala je likove u dramatični scenografsko organizirani događaj. Lik u profilu imao je plitko isklesana krila, a u rukama instrumente koji su danas zbog ostećenosti neprepoznatljivi atributi . Pramen kose sto pada na čelo s razmjerno velikog tjemena glave i dinamični kontraposto prema helenističkim uzorima pripisuje se Kairosu, personifikaciji božanstva sretnog trenutka. Predložak po kojem nastaje ptujski reljef vjerojatno je jedna od starijih replika kipa sikionskog kipara Lizipa. Najbolji dokaz za takvo mišljenje, različito od Abramićeva, reljef je Kairosa iz ženskog benediktinskog samostana u Trogiru. Zasigurno je skica za izradu figure nastala prema pečatnom otisku neke geme ili ukrasa terre sigilate, iako božanstvo pokazuje neka odstupanja. Ono je zrcalna slika trogirskog reljefa koji je kvalitetom, sadržajno i oblikovno najbliži Lizipovu djelu. Pri tome se ne razmatraju najraniji produkti ili oni sto su nastali kao posljedica neposrednog prijenosa znanja, stilskih odlika ili radioničkih utjecaja. U pluralističkom okružju zrelog carskog doba Kairos iz Ptuja pripada medu djela rimske interpretacije grčkog i helenističkog likovnog naslijeđa, u kojih su izrada i kvaliteta proizvoda bile različite. Zbog eklektičkog pristupa umjetnosti, u dostignutim je rezultatima, prisutno dionizijsko shvaćanje života i uloge smrti, na koje se nadovezuju stoička, mistička i neopitagorejska filozofska polazišta. Na likovnoj i povijesnoumjetničkoj analizi temeljena je rasprava o pretpostavljenom liku Kairosa n a reljefu iz Povodenovog muzeja u Ptuju te je prepoznat ova vrst antičke kulturne baštine.
Ključne riječi
Hrčak ID:
110511
URI
Datum izdavanja:
11.8.1998.
Posjeta: 2.036 *