Izvorni znanstveni članak

Utjecaj hrane obogaćene gljivom Agaricus bisporus na zdravlje i proizvodnost tovnih pilića.

Daniel Špoljarić orcid.org/0000-0001-7506-869X ; Deparment of Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Siniša Srečec ; Križevci College of Agriculture, Križevci, Croatia
Mirjana Mariana Kardum Paro ; University Hospital Merkur, Zagreb, Croatia
Maja Jelena Čop ; Forensic Science Centre ‘‘Ivan Vučetić’’, Ministry of Interior, Zagreb, Croatia
Gordan Mršić ; Forensic Science Centre ‘‘Ivan Vučetić’’, Ministry of Interior, Zagreb, Croatia
Borka Šimpraga ; Poultry Centre of Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Marijana Sokolović ; Poultry Centre of Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Josip Crnjac ; University Department for Forensic Sciences, University of Split, Split, Croatia
Katarina Špiranec ; Deparment of Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Maja Popović ; Deparment of Biology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

Crijevne zarazne bolesti najčešći su uzrok gubitka u intenzivnoj proizvodnji peradi. Mogući rizik za ljudsko zdravlje zbog uporabe i/ili zlouporabe antibiotika u hrani za životinje namijenjenih prehrani ljudi, doveo je do intenzivnog traženja alternativnih strategija u kontroli i prevenciji gubitaka u peradarstvu. Cilj ovog istraživanja bio je usporediti bakterijsku valjanost standardne hrane za perad s onima s dodatkom gljive Agaricus bisporus. Nadalje, promatrali smo učinak Agaricus bisporus na brojnost bakterija Escherichia coli, Salmonella spp., Enterobacteriaceae i Lactobacillus spp. iz rektalnih obrisaka tovnih pilića. Istraživanje je provedeno na devedeset tovnih pilića nasumično podijeljenih u tri skupine: kontrolnu skupinu hranjenu standardnom hranom za tovne piliće i dvije skupine hranjene standardnom hranom uz dodatak Agaricus bisporus (10 g/kg ili 20 g/kg). Rezultati ovog istraživanja pokazali su mikrobiološku prikladnost hrane obogaćene gljivama koja ujedno ima blagotvorni učinak na proizvodnju i zdravlje životinja. Razlike u tjelesnoj masi tovnih pilića nisu bile statistički značajne između tri pokusne skupine i veći postotak životinja koje su imale proljev (ADS-average diarrhea severity) zabilježen je kod kontrolne skupine (0,34), dok su dvije tretirane skupine imale znatno niži ADS (0 ili 0,08). Dodatkom Agaricus bisporus u koncentraciji od 20 g/kg spušten je ukupan broj bakterija Escherichia coli i enterobakterija u rektalnim obriscima i znatno povećan broj Lactobacillus spp.

Ključne riječi

tovni pilići; Agaricus bisporus; hranidba

Hrčak ID:

141037

URI

https://hrcak.srce.hr/141037

Datum izdavanja:

26.6.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.055 *