Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1392
Tko bi trebao financirati skrb za djecu? Višerazinska analiza 24 zemlje
Ivana Dobrotić
orcid.org/0000-0001-7616-3234
; Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tanja Vučković Juroš
orcid.org/0000-0001-6186-883X
; Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
U radu se analizira kako čimbenici na individualnoj i državnoj razini utječu na stavove o financiranju skrbi za djecu, a posebno se analizira učinak socijalizacije u određenom socijalnom režimu. Ovo područje istraživanja obiluje metodološkim i konceptualnim pitanjima, uključujući prekomjerno oslanjanje na Esping-Andersenovu tipologiju režima. Stoga autori istražuju objašnjava li kategorizacija socijalnih režima koja je više usmjerena na obiteljsku politiku varijacije u stavovima prema skrbi za djecu u različitim državama. Koristeći podatke iz ISSP za 2012. godinu, autori su proveli višerazinsku analizu 24 europske države i dok je učinak većine prediktora uglavnom u skladu s prijašnjim istraživanjima, najvažnije otkriće ove analize je da Leitnerova tipologija „vrsta familijalizma“ bolje objašnjava varijacije u stavovima o skrbi o djeci u različitim državama nego što to čini klasična Esping-Andersenova tipologija. To svjedoči o važnosti programatskog pristupa u analizama stavova socijalne države koji povezuju javnu podršku specifičnim socijalnim programima s njihovim jedinstvenim značajkama.
Ključne riječi
stavovi prema skrbi o djeci; ISSO; režimi socijalnih država; višerazinska analiza; država; obitelj
Hrčak ID:
170367
URI
Datum izdavanja:
5.12.2016.
Posjeta: 1.969 *