Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5513/JCEA01/20.4.2509
Kakav je računalni vid u odnosu na standardni kolorimetar u procjeni boje sjemene ljuske graha (Phaseolus vulgaris L.)?
Filip Varga
orcid.org/0000-0001-7174-8866
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Seed Science and Technology, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Monika Vidak
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Seed Science and Technology, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Ksenija Ivanović
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Seed Science and Technology, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Boris Lazarević
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Plant Nutrition, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Ivan Širić
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Animal Science and Technology, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Siniša Srečec
; Križevci College of Agriculture, Milislava Demerca 4, 48260 Krževci, Croatia
Zlatko Šatović
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Seed Science and Technology, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Klaudija Carović Stanko
; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Seed Science and Technology, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Grah (Phaseolus vulgaris L.) pokazuje veliki raspon boja sjemene ljuske te je korištenje ove morfološke karakteristike uobičajeno u identifikaciji kultivara i procjeni raznolikosti unutar vrste. Napretkom tehnologije i informatike pojavljuju se nove metode određivanja boje sjemena uz klasičnu metodu vizualnog određivanja. Zbog velikog broja tehnika određivanja boja, potrebna je ocjena usuglašenosti između metoda prije njihovog kombiniranja ili naizmjeničnog korištenja. Boja sjemena 100 primki pet jednobojnih tradicijskih kultivara graha opisana CIE L*a*b* koordinatama procijenjena je koristeći dvije metode, kolorimetar i računalni vid. Postotna razlika između dvije metode kroz sve uzorke za koordinatu L* iznosila je 5.81%, za koordinatu a* 23.32%, a za koordinatu b* 44.44%. Bland-Altmanov graf razlike pokazuje da postoji značajan nedostatak usuglašenosti između dvije metode. Koristeći postupnu diskriminantnu analizu uspješno je klasificirano 97% primki na temelju podataka dobivenih kolorimetrom dok je klasifikacijski uspjeh računalnog vida bio 99%.
Ključne riječi
grah; kolorimetrija; računalni vid; tradicijski kultivari
Hrčak ID:
230876
URI
Datum izdavanja:
19.12.2019.
Posjeta: 1.387 *