Stručni rad

ZBRINJAVANJE BOLESNIKA S HIPERTENZIVNOM KRIZOM U IZVANBOLNIČKIM UVJETIMA

DOMINIK RAOS ; Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Velika Gorica, Hrvatska
FRANE PAŠTROVIĆ ; Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Velika Gorica, Hrvatska
PETAR KREŠIMIR OKŠTAJNER ; Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Velika Gorica, Hrvatska
MARKO VODANOVIĆ ; Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Velika Gorica, Hrvatska
INGRID PRKAČIN orcid.org/0000-0002-5830-7131 ; Klinička bolnica Merkur, Klinika za unutarnje bolesti, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Hipertenzivna hitna stanja zbrinjavaju se najčešće u izvanbolničkom okruženju u slučaju hitnosti bez oštećenja ciljnih organa, dok hipertenzivnu hitnoću s oštećenjem ciljnih organa treba zbrinuti u bolničkim uvjetima. Trenutne kao i prethodne smjernice nemaju jasne preporuke o zbrinjavanju bolesnika s hipertenzivnom krizom koja obuhvaća oba navedena pojma. Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti primjenu i pridržavanje postojećih smjernica za liječenje hipertenzivne krize u izvanbolničkim uvjetima. Metode: Analizirali smo podatke bolesnika koji su zbrinuti u izvanbolničkoj medicinskoj hitnoj službi Sv. Ivan Zelina u razdoblju od godine dana. Ukupno je bilo 2911 bolesnika, od toga je hipertenzija kao primarna dijagnoza bila u 177 (6 %) bolesnika, od kojih je 143 imalo uključne kiterije o podatcima primijenjenog liječenja. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine: skupina s hipertenzivnom hitnosti (krvni tlak >180/120 mm Hg) bez oštećenja ciljnih organa i kontrolna skupina (krvni tlak <180/120 mm Hg). Uspoređivane su razlike u primjeni antihipertenzivnih i anksiolitičkih (benzodiazepin) lijekova. Rezultati: U skupini hipertenzivne hitnosti sniženje krvnog tlaka iznosilo je 19,5±7,1 %, a u kontrolnoj skupini 10,1±7 %. Najveće sniženje krvnog tlaka zabilježeno je u bolesnika s hipertenzivnom hitnosti koji su primali kombiniranu antihipertenzivnu terapiju uz dodatak nitrata i benzodiazepina (21,9±5,2 %), 14 % bolesnika. Zaključak: Bolesnike koji se očituju hipertenzivnom hitnosti bez oštećenja ciljnih organa (hipertenzivna urgencija) potrebno je liječiti kombiniranom terapijom u kojoj ima mjesta za dodatnu anksiolitičku terapiju benzodiazepinom. Daljnja istraživanja pokazat će značenje tog zaključka.

Ključne riječi

hipertenzivna hitnost; izvanbolničko okruženje; izvanbolnička hitna medicina

Hrčak ID:

236569

URI

https://hrcak.srce.hr/236569

Datum izdavanja:

16.3.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.253 *