Pregledni rad

Neutralnost Švicarske i njezino članstvo u UN-u

Gordan Grlić Radman ; Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Švicarska je, s obzirom na višestoljetnu praksu i međunarodno priznanje, najviše pridonijela oblikovanju državne neutralnosti, kao međunarodnopravnom institutu. No, švicarska je neutralnost još uvijek prilagođena klasičnome vojnopolitičkom sukobu, budući da se u prošlosti dokazala kao uspješan sigurnosnopolitički instrument u zaštiti neovisnosti i teritorijalnoga integriteta. U suvremenoj međunarodno-političkoj konstelaciji gotovo da nema mjesta neutralnom držanju s obzirom na, s jedne strane, globalnu međuovisnost međunarodne zajednice i kolektivnu sigurnost, a s druge strane, na nove prijetnje i opasnosti koje nemaju klasičnu vojnu dimenziju. Svi ovi razlozi upućuju na solidarnost i suradnju s ciljem zaštite koja zahtijeva međunarodne sigurnosnopolitičke napore u osiguravanju mira. Švicarska vlada smatra da sudjelovanje u jednome kolektivnom sigurnosnom sustavu, kao što je UN, nije u proturječju s njezinom trajnom neutralnošću budući da Povelja UN-a zabranjuje rat − ne priznaje ga kao sredstvo za međunarodno reguliranje sukoba. Povelja UN-a, također, ne obvezuje zemlje članice na sudjelovanje u vojnim prinudnim mjerama. Konačno, pristupom trajno neutralne Austrije u UN, u praksi je potvrđena spojivost neutralnosti i kolektivne sigurnosti. Švicarci su u nekoliko navrata pokretali pitanje pristupanja, no građani su se na referendumu 1986. očitovali protiv učlanjenja da bi 3. ožujka 2002. glasovali za pristup UN-u kojem, osim Svete Stolice, nije pripadala jedino Švicarska.

Ključne riječi

neutralnost; međunarodno pravo; UN; međunarodna zajednica; integracija; globalizacija; kolektivna sigurnost; referendum; Švicarska

Hrčak ID:

23706

URI

https://hrcak.srce.hr/23706

Datum izdavanja:

5.3.2003.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.776 *