Arti musices, Vol. 52 No. 2, 2021.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/m8vqrtq0w9
Teriomorfno i dionizijsko u libretu La Falena Silvija Benca za operu Antonija Smareglie
Tatjana Peruško
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Katja Radoš-Perković
orcid.org/0009-0009-8638-1337
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
mareglie
Uzimajući u obzir muzikološke osvrte o suradnji Silvia Benca i Antonia Smareglie te relativno skroman opus kritičkih tekstova na temu Bencovih libreta, rad se fokusira na prvi od triju libreta koje je Benco napisao već 1897. pod naslovom La Falena, a koji je uglazbio istarski skladatelj Antonio Smareglia. Pritom se istražuju brojne intertekstualne poveznice što se dadu iščitati iz čudovišnog, neljudskog, odnosno nadljudskog karaktera naslovna ženskog lika. Usporediva s vagnerijanskim valkirama ili sa silfidama iz germanske mitologije, ali i s biblijskom Salomom, pogotovo onom iz Wildeove obrade iz 1892, Falena također priziva brojne figure koje su proizašle iz romantičkoga toposa dame sans merci, poput sublimno- vampirskih likova Poeove Ligeie i Morelle ili ženskih likova u novelistici talijanskog scapigliata Iginija Uga Tarchettija. Dualizam kao poetička odrednica talijanske Scapigliature vidljiva je i u Bencovom libretu, pogotovo u antinomijskoj razradi i podjeli likova: čestita Albina i čudovišna Falena postavljene su u antitetički suodnos kao vrlina i grijeh, dobro i zlo. Unatoč raspletu, iz samog je teksta, kao i iz autorovih autokritičkih komentara, razvidna Bencova naklonost naslovnoj protagonistici, koju je ‒ slijedom Nietzscheova zalaganja za novu umjetnost »metafizičke utjehe« sklonu čudovišnom, odnosno za obnovu dionizijskoga načela cjelovita i puna življenja ‒ izgradio kao snažan i živ primjer dvojnosti neobuzdane životne požude i uništenja.
Ključne riječi
Silvio Benco; Antonio Smareglia; Falena; teriomorfno; dionizijsko
Hrčak ID:
271043
URI
Datum izdavanja:
15.12.2021.
Posjeta: 1.472 *