Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.46419/vs.54.1.9

Heterospermično osjemenjivanje u pasa

Martina Lojkić orcid.org/0000-0003-2718-3348 ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Iva Raič ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Tugomir Karadjole ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Goran Bačić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Ivan Butković ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Nikica Prvanović Babić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Branimira Špoljarić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Iva Getz ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Ivan Folnožić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Juraj Šavorić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Marko Samardžija orcid.org/0000-0003-0402-3173 ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Nino Maćešić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Sažetak

Cilj je heterospermičnog osjemenjivanja pasa dobivanje legala od dva različita oca, što daje mogućnost veće genetske raznolikosti zbog specifičnog spolnog ciklusa kuje, a daje i podjednake šanse mužjacima za dobivanje legla. Dvije spolno zrele ženke pasmine mali vendeski baset grifon (kuja A i B) u dobi od 3 do 5 godina podvrgnute su heterospermičnom osjemenjivanju. Prije osjemenjivanja mužjacima (n=5) je uzeto sjeme te je ocijenjen volumen, koncentracija, progresivna pokretljivost, integritet membrane (HOS test), postotak živih spermija i morfologija (eozin nigrozin). Optimalno vrijeme osjemenjivanja određivano je mjerenjem koncentracije progesterone (P4) u serumu. Vrijednost P4 >5-10 ng/mL smatrala se ovulacijom. Kuja A je osjemenjena u dva spolna ciklusa tehnikom endoskopske transcervikalne inseminacije svježim, prethodno pomiješanim sjemenom 2 odabrana mužjaka. Kuja B je osjemenjena u jednom ciklusu duboko smrznutim sjemenom 2 odabrana mužjaka tehnikom laparoskopske intrauterine inseminacije. Sjeme svakog mužjaka položeno je odvojeno, u lijevi i desni rog maternice. Ocjenom sjemena na dan osjemenjivana utvrđena su minimalna odstupanja u kvaliteti, a sjeme odabranih mužjaka pri svakom je osjemenjivanju bilo približno jednake kvalitete. S obzirom na koncentraciju spermija volumen ejakulata svakog mužjaka je prilagođen za svako osjemenjivanje, da bi svaki mužjak imao jednake šanse za oplodnju. Gravidnost je potvrđena ultrazvučnim pregledom 24 dan nakon osjemenivanja. Ishod štenjenje dobiven je od vlasnika kuja. Za dokazivanje očinstva krv je štenadi uzeta neposredno nakon štenjenja iz umbilikalne vene u EDTA epruvete. Uzorci krvi uzeti su i od kuja i potencijalnih očeva za DNK profiliranje. Očinstvo je utvrđeno za svako štene korištenjem Thermo Scientific Canine Genotypes Panel 1.1. Sva heterospermična osjemenjivanja rezulturala su gravidnošću i štenjenjem. U 3 legla ukupno je oštenjeno 14 štenadi. Dvojno očinstvo potvrđeno je u jednom od tri legla. Zaključno, heterospermično osjemenjivanje korisna je metoda rasplođivanja jer omogućuje dobivanje štenaca različitog genetskog podrijetla u jednom leglu, a time i brži genetski napredak. Međutim, zbog činjenice da se ovakvim načinom osjemenjivanja najčešće dobiva potomstvo samo od jednog oca, potrebno je uspostaviti optimalni protokol heterospermičnog osjemenjivanja s ciljem dobivanja legla s dvostrukim očinstvom.

Ključne riječi

pas; umjetno osjemenjivanje; dokazivanje očinstva; kvaliteta sjemena

Hrčak ID:

274367

URI

https://hrcak.srce.hr/274367

Datum izdavanja:

25.5.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.919 *