Članak
Urednik je primio poziv na konferenciju za medije, uoči E-foruma Blockchain tehnologija za cirkularnu ekonomiju – Gospodarski izazov, prilika za Hrvatsku. Tek djelomično upoznat s tehnikom, posebno informatikom, kao dijelom tehnike, zamolio je za pomoć u objašnjavanju naziva blockchain i cirkularna ekonomija. Naime, svjestan je da je u međuvremenu sve postala tehnologija, prvenstveno pod utjecajem informatičara. U engleskom su tehnološke tvrtke one koje se bave informatikom, programima i izvedenicama, ali i proizvodnjom ili organizacijom proizvodnje sredstva djelovanja, računala. U sastavljanju odgovora vodilo se računa o mislima jednog od najvećih hrvatskih jezikoslovaca 20. stoljeća. To je suvremeni borac za gledište da je potrebno nazivlje na hrvatskom jeziku, prof. Bulcsú László. Za toga glasovitog tvorca riječi oporaba, akademik Stjepan Babić rekao je „hrvatski Šulek naših dana“. Taj hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog, koji je govorio 40 jezika, započeo je studirati elektrotehniku, bio je poznat kao veliki borac protiv tuđica (posebice anglizama i balkanskih riječi) u hrvatskome jeziku. Valja pridodati još jednu temeljnu misao, a ta je da strukovno nazivanje moraju stvarati stručnjaci, a jezikoslovci trebaju provjeravati opravdanost predloženog rješenja. Cirkularna ekonomija pravopisno je i izgovorno hrvatskomu jeziku prilagođen engleski naziv. No, u hrvatskom jeziku moguće je cirkularna, zamijeniti s kružna. Economy, ako se prevede s ekonomija, znači znanost. Economy ima još neka značenja, a jedno je od njih privreda. Privreda je devedesetih u Hrvatskoj pretvorena u gospodarstvo. Ispravni prijevod je dakle kružno gospodarstvo. Što je blockchain? Za rješenje prijevoda poslužili su internetski izvori i suradnja s jezikoslovcima. Za englesku riječ blockchain postoje tri moguća naziva. Lanac blokova (najčešće), ulančani blokovi ili lančani blokovi. Na temelju mišljenja jezikoslovaca, najbolje je rješenje ulančani blokovi, blokovi koji su povezani u lanac. Ulančani blokovi su informacijski sustav pohrane podataka, baza podataka, podatkara, koji čine manje baze, međusobno digitalno povezane, blokovi. Svrha im je otežati ili onemogućiti promjenu, hakiranje ili varanje blokova. To je u osnovi digitalna knjiga transakcija koja se umnožava i raspodjeljuje duž mreže računalnih sustava. S navedenim rješenjem upoznalo se stručnjake, sazivače Foruma. Odgovor je glasio: „Stručnjaci nemaju vremena baviti se s tim finesama, vremenom će se te nakaradne izraze prilagoditi hrvatskom jeziku. To je zadatak jezikoslovaca“. Ponavlja se potpuno pogrješan pristup! Strukovno nazivlje moraju stvarati stručnjaci, jezikoslovci samo odobravati je li rješenje jezično ispravno. Kada jednom neki strani naziv uđe u svakodnevni jezik, nema povratka. Bezbroj je takvih primjera. U novije vrijeme sve je postalo set, primjerice, set mjera. Postoji teorija skupova, a ne setova, dakle donosi se skup mjera. Zaključak. Što ih šira javnost ne razumije, stručnjake se ne tiče. Oni pišu radove samo na engleskom, jer se tekstovi na hrvatskom ne priznaju. Čini se da hrvatski znanstvenici, uz pomoć struktura postaju grobari najvažnije sastavnice identiteta osobnosti, hrvatskoga jezika.