Geografski horizont, Vol. 68. No. 2., 2022.
Stručni rad
Ukrajinsko-ruski sukob i odgovor Europske unije
Jelena Lončar
orcid.org/0000-0003-2580-1931
; Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek
Sažetak
Rusija je kao najveća i najmoćnija država bivšeg SSSR-a i nakon njegovog raspada radila na tome da održi snažne odnose s bivšim
sovjetskim republikama. Tom nastojanju odmah su se oduprijele tri baltičke države, ali ne i Ukrajina, iako je Ukrajina od početka
uspostavila dobre odnose s Europskom Unijom. Ona je ujedno bila spremna i za mogućnost članstva pa je tako već 1994. godine
potpisala sporazum o partnerstvu i suradnji. Također 1997. godine potpisan je poseban ugovor o partnerstvu s NATO-om (Charter for
a Distinctive Partnership). Sve je to bio (ne)izravan uzrok kasnijih sve lošijih odnosa Rusije i Ukrajine, koji su rezultirali pripajanjem
Krima Rusiji 2014., te napadom Rusije na Ukrajinu početkom 2022. godine.
Ključne riječi
politička geografija, istočna Europa, Ukrajina, Ruska Federacija
Hrčak ID:
295556
URI
Datum izdavanja:
14.3.2023.
Posjeta: 1.234 *