1. Don Šime Marović i njegov doprinos sakralnoj glazbi
Don Šime Marović rođen je 25. svibnja 1952. godine u Mravincima. Na Papinskom institutu za crkvenu glazbu u Rimu 1985. stekao je licencijat iz crkvene glazbe. Naslov crkvenog orguljaša dobio je 1986., a Magisterij Gregorijanskoga pjevanja ( Canto Gregoriano) 1988. godine radnjom Il Sacramentario del tesoro della cattedrale di Split 624 (Sakramentar iz riznice splitske prvostolnice 624). Crkvenu kompoziciju ( Composizione sacra) diplomirao je 1989. godine u klasi prof. Mo. Domenica Bartoluccija. Po završetku studija imenovan je kapelnikom splitske prvostolnice sv. Dujma. Predavao je crkvenu glazbu i druge izborne predmete na Umjetničkoj akademiji u Splitu, Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i Zagrebu. Jedan je od najznačajnijih skladatelja crkvene glazbe svoga vremena, što potvrđuje impresivan broj skladanih kompozicija. Neke od njegovih najznačajnijih publikacija su: Svrati Gospode k nama, duhovne skladbe, objavljene u Splitu 2000. godine; Cantate Domino, zbirka duhovnih skladbi za liturgijska slavlja iz 2002.; Priručnik Svećenička pjevačka služba s CD – om iz 2003. godine; Benedetto Pellizzari, zbirka duhovnih skladbi (izbor) iz 2007. godine; Zrno vjere, zbirka duhovnih skladbi prigodom Godine vjere, 2012. godine. Tijekom života napisao je veći broj studija i članaka o crkvenoj i liturgijskoj glazbi, sudjelovao na domaćim i međunarodnim simpozijima, redovito pisao za Svetu Ceciliju - časopis za sakralnu glazbu i glasilo Instituta za crkvenu glazbu KBF-a u Zagrebu.1
2. Skladbe maestra Marovića u nastavi katoličkog vjeronauka
Za maestra Marovića temeljni repertorij crkvene glazbe čine gregorijansko pjevanje i sakralno višeglasje.2 U nastojanju obogaćenja liturgijskog slavlja, u svom skladateljskom zanosu Marović je skladao veći broj misa3 i skladbi za višeglasne zborove4. Među njegova veća glazbena djela ubrajaju se i kantate, oratoriji i oratorijska prikazanja za soliste, zbor i orkestar.
Kod Marovića najčešće nailazimo na skladbe za četveroglasni zbor, koje, u većini slučajeva, u nastavi katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi nije izvedivo pjevati s djecom. Mlađoj djeci potrebni su jednostavniji glazbeni oblici, s pravilnim ponavljanjima, a Marović se u najvećem obimu oslanja na gregorijansko pjevanje i crkveno pučko pjevanje. Iako u nastavi katoličkog vjeronauka učenici češće pjevaju duhovne šansone, potrebno ih je upoznati i s bogatstvom liturgijske glazbe, posebice s gregorijanskim koralom. U okviru podteme Sveta misa koja se nalazi u Kurikulumu katoličkog vjeronauka za treći razred osnovne škole5, učenicima se može predstaviti struktura liturgijskog čina: ulazna pjesma, stavci mise, psalam, darovna pjesma, pričesna pjesma i pjesma za kraj liturgije. Također, učenici će se upoznati i s liturgijskim instrumentom (orgulje) koji se koristi u liturgijskoj glazbi. Prilikom obrade pojedinih razdoblja liturgijske godine, otvara se mogućnost upoznavanja učenika s najmanje jednom Marovićevom skladbom koju bi bilo moguće ukomponirati unutar nastave katoličkog vjeronauka, ovisno u liturgijskom vremenu (došašće i božićno vrijeme, korizma i uskrsno vrijeme, marijansko vrijeme, te vrijeme kroz godinu).
2.1. Procvast će pustinja – duhovne pjesme, 1974. godina6
Kao bogoslov, za vrijeme studija teologije, maestro Marović u suradnji s kolegom don Božom Delićem izdao je prvu pjesmaricu naziva Procvast će pustinja – duhovne pjesme, potpisanu Bobo i Šime. Riječ je o pjesmarici s uglazbljenim tekstovima za mlade u raznim prigodama liturgijskog slavlja.7 Pjesmarica je izdana 1974. godine u Splitu, a izdala ju je Župna zajednica mladih Sv. Križa iz Velog Varoša, za župnu upotrebu. Odobrenje8 nadbiskupijskog ordinarijata u Splitu dobila je 11. listopada 1974., što je doprinijelo njenoj upotrebi na razini biskupije, iako nikada nije službeno tiskana. Pjesmarica sadrži 81 pjesmu, većinom biblijskih tekstova ili već poznatih tradicionalnih pjesmama kojima su Šime i Bobo udahnuli svoju melodiju, te time dali originalni doprinos crkvenoj glazbi. Pjesme su bile namijenjene za liturgijsko oplemenjivanje dalmatinskog melosa, no mnoge od njih moguće je i danas, četrdeset godina nakon, koristiti u vjeronaučnoj nastavi i župnoj katehezi. Razlog zbog kojeg smo ovoj pjesmarici posvetili zasebno poglavlje praktične je naravi. Unutar ove pjesmarice nailazimo na najveći broj skladbi maestra Marovića koje je moguće koristiti u nastavi katoličkog vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi te župnoj katehezi s mladima i adolescentima.
3. Izabrane skladbe maestra Marovića i njihova primjena u nastavi katoličkog vjeronauka
Glazba je oduvijek bila dio odgoja i obrazovanja, najprije funkcionalnog, a zatim intencijskog, te kao takva ima veliko značenje za razvoj dječjega karaktera, socijalnih odnosa, ublažava nervozu i napetost kod djeteta te duhovno obogaćuje.9 Glazba izražava osjećaje i dublje proniče u čovjekovu dušu negoli same riječi. Pjevanjem riječi postaju djelotvornije.10 Stoga djeca, posebice ona u razrednoj nastavi, u okviru katoličkog vjeronauka trebaju pjevati i slušati pažljivo odabrane skladbe.
U nastavi katoličkog vjeronauka, za glazbom se uglavnom poseže u molitvenom početku, za motivaciju pri obradi pojedinih nastavnih jedinica, te prilikom povezivanja nastavnih tema s prigodnim pjesmama ili njihova teksta. No, glazba se može koristiti i kao pozadina za vrijeme samostalnog rada vjeroučenika. Da bi primjena glazbe u nastavi vjeronauka bila uspješna, bilo bi poželjno da vjeroučitelj ima potrebnu glazbenu predispoziciju, no ako ne posjeduje te sposobnosti, učenici mogu naučiti pjevati pjesmu po sluhu.11 Pjevanje je u službi evangelizacije, a prethodi mu upoznavanje s pjesmom preko zvučnog zapisa, sviranja i/ili pjevanja vjeroučitelja. Djeca u nižim razredima pokazuju veći interes za pjevanje, dok se u radu s učenicima viših razreda osnovne škole i srednjoškolcima češće pribjegava slušanju različitih glazbenih oblika . Ipak, to ne treba biti razlog izbjegavanja pjevanja sa starijim učenicima jer se pjesmom obogaćuje učenikov osjećajni svijet i izoštrava njegov umjetnički senzibilitet.12 Budući da je u Marovićevim skladbama uglavnom riječ o biblijskom tekstu, neke od navedenih skladbi moguće je interpretirati s ciljem približavanja učenika Bogu. Najveći broj izabranih pjesama je iz pjesmarice Procvast će pustinja13 , uz poneku jednostavniju iz pjesmarica Zrno vjere14 i Cantate Domino15 .
3.1. Ishodi i teme iz Kurikula Katoličkog vjeronauka za osnovnu i srednju školu s prijedlozima pjesama
U Kurikulu Katoličkog vjeronauka za osnovnu i srednju školu nalazimo veći broj ishoda glazbenog usmjerenja koji se protežu od prvog razreda osnovne škole do završnog razreda srednje škole, raspoređenih kroz četiri domene. Kurikul naglašava da se međupredmetna korelacija između Katoličkog vjeronauka i Glazbene kulture posebno ostvaruje u pjesmi kojom učenik izražava svoju ljubav prema Bogu (B domena). Pjevanjem prigodnih hrvatskih adventskih i božićnih pjesama, ali i brojnih duhovnih pjesama, kroz sva godišta vjeronaučne nastave ostvaruje se povezanost s ishodima B i C domene u predmetu Glazbena kultura.16
Pomnom analizom Kurikula, vidljivo je da su odgojno-obrazovni ishodi vezani za upoznavanje sa skladateljima nadahnutim Biblijom, analizom glazbenih djela, njegovanjem tradicijske baštine i dr. Povezujući određene ishode s postojećim temama iz Kurikula Katoličkog vjeronauka i pomoću određenih aktivnosti, u učenicima možemo probuditi osjećaj vjere, potaknuti ih na ulazak u molitvu i voditi ka razumijevanju vjere.
U nastavku rada navodimo podteme unutar svakog godišta, odgojno-obrazovne ishode koji se mogu ostvariti korištenjem izabrane skladbe maestra Marovića, te prijedloge aktivnosti.
PRVI RAZRED:
Pjesma: Malo zrno pšenice (pjevanje)
Pjesma: Gloria – U tjeskobi čekanja (slušanje i pjevanje)
Pjesma: Krist je uskrsnuo (pjevanje)
DRUGI RAZRED:
Pjesma: Malo zrno pšenice (pjevanje)
Pjesma: Gloria – U tjeskobi čekanja (slušanje i pjevanje)
Podtema: Od velikog trodnevlja do Uskrsa, Susret s Uskrsnulim Kristom (OŠ KV A.2.2.; OŠ KV B.2.2.; OŠ KV D.2.2.)
Prijedlozi pjesama: Ja sam uskrsnuće i život (slušanje), Sebe nam daješ (pjevanje), Krist je uskrsnuo (pjevanje)
TREĆI RAZRED
Pjesma: Kriste budi naša radost (pjevanje)
Pjesma: Tebe žeđa duša moja (Ps 63) – (pjevanje, slušanje, interpretacija ili likovno izražavanje)
Podtema: Ovo činite meni na spomen, Kruh je više od kruha, Vino je više od vina (OŠ KV B.3.2.; OŠ KV B.3.3.; )
Prijedlozi pjesama: Zrno vjere, Hvala ti na ovoj gozbi, Ostani s nama (pjevanje)
Prijedlozi pjesama: Aleluja, Dođosmo k Tebi, Darovi vjere, Među nama Kriste, Hvala ti na ovoj gozbi… (slušanje primjera pjesama unutar pojedinih dijelova sv. Mise)
Prijedlozi pjesama: Pred Tobom Bože (slušanje), Tu pred Tobom (pjevanje)
ČETVRTI RAZRED
Pjesma: Jednom si rekao Kriste (slušanje i pjevanje, likovno izražavanje)
Pjesma: Vjerujem Tebi Stvoritelju (slušanje)
Prijedlozi pjesama: Ja sam uskrsnuće i život (slušanje), Krist je uskrsnuo (pjevanje)
PETI RAZRED
Podtema: Moliti – biti u Božjoj prisutnosti (OŠ KV B.5.3.), Učimo moliti (OŠ KV B.5.1.; OŠ KV B. 5.2.; OŠ KV D.5.1.; OŠ KV D.5.2.)
Pjesma: Zazivi za molitvu vjernika (pjevanje nakon molitvi učenika po završetku nastavnog sata)
ŠESTI RAZRED
Pjesma: O, sveta gozbo (slušanje)
Pjesma: Sebe nam daješ (likovno izražavanje)
Pjesma: Djevice vjerna, Marijo uzor vjernice, Zdravo zvijezdo mora (interpretacija pjesme)
SEDMI RAZRED
Pjesma: Vjerujem tebi Stvoritelju (slušanje i likovno izražavanje)
Pjesma: Isklijat će mladica iz panja Jišajeva (slušanje)
OSMI RAZRED
Pjesma: Slobodan u istini (oratorij) (slušanje izabranih dijelova oratorija)
Pjesma: Ja sam uskrsnuće i život (slušanje)
SREDNJA ŠKOLA
PRVI RAZRED
Podtema: Susreti s Isusom u sakramentima i molitvi (SŠ KV B.1.3.), Biblijski izvještaj o stvaranju (SŠ KV A.1.3.; SŠ KV D.1.3.)
Pjesma: Vjerujem tebi Stvoritelju (slušanje i likovno izražavanje)
DRUGI RAZRED
Pjesma: Pred tobom Bože (slušanje)
Pjesma: Majko vjere (slušanje i likovno izražavanje)
TREĆI RAZRED
Pjesma: Jednom si rekao Kriste (slušanje, pjevanje i likovno izražavanje)
ČETVRTI RAZRED
Pjesma: Slobodan u istini (oratorij) (slušanje izabranih dijelova)
3.2. Mogućnosti primjene skladbi maestra Marovića u župnoj katehezi
Glazba kao dio čovjekova života i kao posebni oblik komuniciranja sa Svetim, nužni je i tvorni element svečane kršćanske liturgije.17 U glazbenoj tradiciji Crkve, kroz čitavu povijest, nalazila se Božja riječ koja se glazbom i pjevanjem naviješta, razmatra i blaguje, te postaje temeljna odrednica liturgijske glazbe.18 O njenom značaju u vremenima prve Crkve svjedoči Pavlov poziv kršćanskim zajednicama na međusobni razgovor psalmima, hvalospjevima i duhovnim pjesmama, poziv na pjesmu i izricanje hvale Gospodinu u srcu i od srca.19 Kršćanska zajednica treba neprestano biti na putu vjere, a u tome joj može pomoći pjesma koja sjedinjuje, zbližava i pomaže slaviti najdublje vjerske tajne koje su apostoli predali.20 Stoga ne čudi što je glazba tijekom stoljeća zadobila istaknuto mjesto i unutar crkvenog odgoja - unutar samostanskih, župnih i katedralnih škola u srednjem vijeku počinju se osnivati schola cantorum u kojima se njeguje pjevanje. Crkveni redovi su bili nositelji glazbenog odgoja i obrazovanja kantora i crkvenih pjevača. Cjelokupan glazbeni odgoj i obrazovanje u srednjem vijeku bio je u crkvenim rukama. Osnivali su se zborovi s obavezom nedjeljnog pjevanja, a pjevala se a capella. Pojavom protestantizma, misno pjevanje izgubilo je na važnosti. U središte dolazi gregorijansko pjevanje koje do Drugog vatikanskog sabora ostaje službeno pjevanje katoličke liturgije i uzor drugim oblicima crkvene glazbe.21 Konstitucijom Sacrosanctum Concilium, Drugi Vatikanski sabor vraća glazbu u liturgiju, ističući da sakralno pjevanje sljubljeno s riječima tvori nužni i neodjeljivi dio svečanoga bogoslužja.22 Ono također naglašava važnost njegovanja i očuvanje blaga sakralne glazbe.23 Preporučuje poučavanje i prakticiranje glazbe u bogoslovijama, redovničkim novicijatima, te osnivanje zavoda za sakralnu glazbu.24 Gregorijansko pjevanje svojstveno rimskoj liturgiji treba zadržati primat u bogoslužnim slavljima, što ne isključuje polifoniju.25 Potrebno je također njegovati pučko vjersko pjevanje26 te cijeniti orgulje kao tradicionalno glazbalo27. Skladatelji su pozvani njegovati sakralnu glazbu i povećavati njezino blago.28 Drugi Vatikanski sabor povezuje katehezu i liturgiju kao dva prvotna zadatka pastoralnog zalaganja Crkve. Liturgija, a posebno euharistija, tako postaje izvor, ali i povlašteno mjesto za katehezu.29
Cjelokupan skladateljski opus maestra Marovića svjedoči o njegovu izvršavanju navedenih koncilskih odredbi, posebice kada je riječ o njegovanju gregorijanskog pjevanja i sakralnog višeglasja. Stoga ne iznenađuje činjenica da najveći broj njegovih skladbi možemo primijeniti u liturgijskim slavljima, bilo da je riječ o dvoglasnim ili višeglasnim skladbama.
U svom dugogodišnjem skladateljskom radu Marović je skladao poveći broj misa: Hrvatska misa, 1977.; Missa Sixtus V., 1988.; Misa hrvatskih mučenika, 1988. VIII. gregorijanska misa — anđeoska, 1994.; Misa brevis, 1997.; Misa Gospe od Otoka, 1996.; Božićna misa, 1998.; Misa za pokojne, 1999.; Svečana misa u čast svetog Dujma, 2004.; Staroslavenska misa, za četveroglasni mješoviti zbor i orgulje, 2008.; Missa primitiva, za mješoviti zbor i orgulje, 2008.; Misa Gospe od Otoka, simplex, za mješoviti zbor i orgulje, 2008.; Misa u čast Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, za troglasni muški zbor, 2008.; Misa za nedjelje kroz godinu, za peteroglasni mješoviti zbor, 2009.; Misa u čast Duha Svetoga i vlastiti dijelovi mise kao darovna i pričesna pjesma, 2010.; Misa (za dvoglasno pjevanje prigodom Godine vjere), 2012.30 Iz navedenog zaključujemo da je najveći broj skladbi skladan za višeglasne zborove, što većini ljudi otežava aktivnije sudjelovanje, točnije, izvođenje. Premda je u liturgiji naglasak stavljen na djelatno sudjelovanje vjernika, u prigodi većih slavlja mogu se izvoditi i polifona djela ako odgovaraju duhu liturgijskoga čina.31 Pri tome treba voditi brigu o poklicima puka, odgovorima, psalmima, antifonama, pjesmama i dr. Ipak, za narod su prikladniji jednostavniji napjevi i crkvene pučke popijevke koje su i u pastoralnom smislu najbolje prihvaćene budući da je s njima jednostavnije postići evangelizacijski aspekt.32 Marovićeve skladbe široko se primjenjuju u različitim pastoralnim oblicima: u sklopu župnih katehetskih susreta, prilikom župnih okupljanja ili interesnih susreta u vidu priprave za nedjeljnu liturgiju, ili neke župne programe (recitale, priredbe). Zatim, unutar dobne kateheze i posebnih zajednica, te živih vjerničkih krugova poput: liturgijske, biblijske, obiteljske, molitvene, karitativne i ostalih zajednica. Pritom ih je moguće upotrijebiti u svrhu molitvenog početka ili završetka, vodeći računa o razdoblju unutar liturgijske godine.
Tako, primjerice, tijekom došašća i božićnog vremena možemo pjevati: Aleluja – vrijeme Došašća; Dođi Gospodine ili Gloria - U tjeskobi čekanja u danima lutanja.
U korizmeno i uskrsno vrijeme: Aleluja, Gospodin mi je svjetlost i spasenje, Čaša blagoslovna, Krist postade poslušan, Mi treba da se hvalimo, Zapovijed vam novu dajem, Doista, uskrsnu Gospodin, Krist je uskrsnuo (Bobo-Šime).
U vrijeme kroz godinu: Aleluja prije evanđelja, Zazivi za molitvu vjernika, Klanjam ti se smjerno, Kriste budi naša radost, Kriste u tvoje ime, Malo zrno pšenice, Sebe nam daješ, Zrno vjere.
3.2.1. Primjer primjene pjesme: Jednom si nam rekao Kriste u nastavi katoličkog vjeronauka
U pjesmi Jednom si nam rekao Kriste uočavamo naglašavanje ljubavi prema bližnjemu, to jest, veličanje jedne od dvije zapovijedi ljubavi, te nam može poslužiti u različitim podtemama unutar osnovnoškolskog i srednjoškolskog kurikuluma.
Da budemo svi ljudi braća
Da živimo skupa svi
Da ljubimo ljude sve
Da svatko bude svet.
Pripjev: Tebe Kriste sada molimo
Nek ljubavi tvoje žar
Prožme naša srca ljubavlju
Nek naš život svet je tad.
Kriste život Tvoj je bio žrtva
Tvog križa bol ljubav je vječna
Da živimo i mi svi
I ljubimo ljude sve
Da svatko bude svet.
Kao što smo već naveli, pjesma je odgovarajuća za rad s učenicima četvrtog razreda osnovne škole prilikom obrade podteme Ljubav prema Bogu i čovjeku (OŠ KV A.4.1.; OŠ KV B.4.1.; OŠ KV C.4.2.). Načini upotrebe su višestruki: tako je, primjerice, možemo upotrijebiti na početku nastavnog sata u svrhu molitvenog početka, pozivajući učenike na pozorno slušanje navedenog teksta, a zatim prijeći u motivaciju i najavu teme, nadovezujući se potpitanjima poput: Na što Vas podsjeća tekst ove pjesme? Što nam Isus želi prenijeti riječima: da budemo svi ljudi braća, da živimo svi? itd.
Pjesmu zatim možemo koristiti za stvaralačko izražavanje, tj. aktualizaciju, i zadati učenicima da likovno prikažu zajedništvo i ljubav prema drugima, ilustrirajući pjesme, točnije, likovno interpretirajući tekst pjesme.
Naposljetku, pjesmu je moguće koristiti i kao molitveni-završetak, ako su je učenici naučili pjevati, što nije osobito zahtjevno s obzirom na to da je pjesma jednostavna za izvođenje.
Istu pjesmu možemo koristiti i u radu s učenicima trećeg razreda srednjih škola prilikom obrade podteme Kršćanski zakon ljubavi (SŠ KV C.3.3.; SŠ KV D.3.2.). Pritom je moguće koristiti je na isti način kao s učenicima osnovnih škola. Ipak, ovdje je moguće zadati i kompleksnije zadatke, poput usporedbe pjesme i biblijskog teksta.33 .
Zaključak
Glazba kao dio čovjeka pridonosi njegovu kognitivnom, socijalnom, emocionalnom i duhovnom razvoju od rođenja do smrti. Dio je odgoja i obrazovanja od najstarijih vremena, te je, kao takva, neodvojiva i od Katoličkog vjeronauka i župne kateheze, u okviru koje se očituje u prožimanju navještaja vjere. Glazba pomaže u izražavanju emocija, potiče maštu, pomaže probuditi osjećaj vjere, potiče na molitvu i vodi boljem razumijevanju vjere. Ona je neodvojiva i od kateheze koja, kao dublje uvođenje u tajne vjere, nužno treba biti povezana sa slavljem otajstava vjere u liturgijskom životu Crkve, osobito sa slavljenjem i primanjem sakramenata.34
U ovome radu istražili smo mogućnosti primjene skladbi maestra don Šime Marovića, jednog od najistaknutijih živućih crkvenih glazbenika, u okviru nastave Katoličkog vjeronauka i župne kateheze. Pritom smo uočili da je u njihovoj primjeni potrebno paziti na ishode i teme nastavnih jedinica, ali i interese i sposobnosti vjeroučenika. Iako cjelokupan skladateljski opus maestra Marovića svjedoči o njegovu posebnom interesu za obnavljanjem gregorijanskog pjevanja i višeglasja, Marović je skladao i jednostavnije crkvene pučke popijevke koje su prikladne za korištenje u različitim oblicima u okviru Katoličkog vjeronauka (molitveni početak, završetak, motivacija, stvaralačko izražavanje) i župne kateheze (različiti pastoralni oblici). Primjenom jednostavnijih skladbi, i vjeroučenici i vjernici mogu se djelatno uključiti u nastavu ili liturgijsko slavlje, te tako još jednom izraziti osjećaj pripadnosti katoličkoj Crkvi, a unutar liturgijskog slavlja na izvrsniji način učvrstiti svoje zajedništvo u vjeri i ljubavi, te se ujediniti s Kristom.35