Govor, Vol. 40 No. 2, 2023.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22210/govor.2023.40.10
Pragmatička funkcija govornih disfluentnosti u visokofunkcionalne djece s poremećajem iz spektra autizma
Ana Vidović Zorić
orcid.org/0000-0001-5364-1758
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
*
Sara Blažeković
* Dopisni autor.
Sažetak
Disfluentnosti u spontanome govoru uobičajena su pojava. Najčešće se tumače kao manifestacija poteškoća na razini kognitivne obrade u procesu govorne proizvodnje. Ipak, rezultati pojedinih istraživanja ukazuju na to da neke vrste disfluentnosti mogu imati i pragmatičku funkciju u komunikaciji. U ovome istraživanju ispituje se raspodjela pojedinih vrsta disfluentnosti te govorna brzina u spontanome govoru deset visokofunkcionalnih ispitanika s dijagnozom poremećaja iz spektra autizma (Aspergerovim sindromom ili visokofunkcionalnim autizmom). Rezultati se uspoređuju s kontrolnom skupinom sastavljenom od ispitanika tipičnoga razvoja. Zadatak ispitanika bio je prepričati crtani film koji su prethodno pogledali. Govor je snimljen u zvučnome obliku, a zatim i transkribiran. Trajanje analiziranoga segmenta govora iznosilo je 60 sekundi. Rezultati su pokazali da nema značajne razlike u ukupnome broju disfluentnosti između dviju skupina. Nadalje, sudionici obiju skupina proizveli su iste vrste disfluentnosti. S obzirom na to da disfluentnosti odražavaju poteškoće u govornome planiranju, ovi rezultati pokazuju da su disfluentnosti zaista univerzalna pojava, kako u tipičnome tako i u atipičnome govoru. Istraživanje također pokazuje da su sudionici s poremećajem iz spektra autizma (ASD-om) proizveli znatno više disfluentnih bezvučnih stanki i značajno manje zvučnih disfluentnosti od kontrolne skupine. Ovakav rezultat mogao bi biti posljedica nedostatka pragmatičnih sposobnosti pojedinaca s ASD-om, kao što je već sugerirano u znanstvenoj literaturi. Drugim riječima, moguće je da se osobe s ASD-om manje zalažu u održavanju tijeka govora, što rezultira većim brojem bezvučnih stanki u odnosu na tipične govornike. Istraživanje je pokazalo i da je brzina govora u skupini ispitanika s ASD-om bila značajno manja nego u kontrolnoj skupini, što se također može objasniti utjecajem manjkavih pragmatičnih sposobnosti u osoba s ASD-om.
Ključne riječi
govorne disfluentnosti; Aspergerov sindrom; visokofunkcionalni autizam; poremećaj iz spektra autizma; pragmatika
Hrčak ID:
314512
URI
Datum izdavanja:
22.2.2024.
Posjeta: 902 *