Ekonomska misao i praksa, , 2024.
Prethodno priopćenje
NAMJERE FINANCIJSKOG PONAŠANJA U KORELACIJI S KONTEKSTUALNIM ZNAKOVIMA I FINANCIJSKOM PISMENOŠĆU – EMPIRIJSKA STUDIJA U MAĐARSKOJ
Péter Zentai
; Sveučilište u Debrecenu, Filozofski fakultet, Institut za psihologiju
*
Judit Kovács
; Sveučilište u Debrecenu, Filozofski fakultet, Institut za psihologiju
* Autor za dopisivanje.
Sažetak
Nastojanja za poboljšanje financijske pismenosti često se odnose na poticanje fi-nancijskog znanja, ali dugoročna je učinkovitost ovog pristupa ograničena (Fer-nandes et al., 2014). Naša studija ispiuje kako intervencije poticaja mogu utjecati na financijsko ponašanje i kako njihova učinkovitost ovisi o razinama financijske pismenosti. Koristili smo se trima intervencijama: zadanim opcijama (defaults), pripremljenošću (priming) i strategijama prethodne namjene (pre-commitment) (Thaler i Sunstein, 2008). Očekivali smo da će na ljude s nižom razinom financijske pismenosti više utjecati kontekstualni znakovi. Iako je provedeno mnogo studija s fokusom na različite aspekte financijske pismenosti, koliko znamo, nije bilo onih koje bi ispitivale učinkovitost intervencija poticaja u odnosu na razinu financijske pismenosti. Anketirali smo 158 odraslih Mađara s pomoću upitnika o financijskoj pismenosti (OECD/INFE Toolkit za mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti, 2018). Ispitanici su bili podijeljeni u skupine s različitim intervenci-jama. U slučaju zadanih opcija sudionicima je pokazan hipotetski investicijski por-tfelj s pozitivnim predznakom (overweight) u dionicama ili obveznicama te su upi-tani bi li uložili novac u dionice ili obveznice, očekujući da će razmotriti kategoriju imovine s pozitivnim predznakom (overweight). U slučaju pripremljenosti jedna je skupina vidjela pozitivne slike o financijskom tržištu, dok je druga vidjela negativne slike. Na temelju učinka pripremljenosti vizualnim znakovima očekivali smo da će oni koji su bili izloženi pozitivnim slikama radije ulagati u rizičnu imovinu (dio-nice), a oni koji su bili izloženi negativnim slikama preferirati sigurnija ulaganja. Glede prethodne namjene sudionici su birali između štednje za obrazovanje svoje djece ili ulaganja u rizičnu imovinu. Grupa 1 nije se obvezala svojim partnerima, dok Grupa 2 jest. Očekivali smo da je veća vjerojatnost da će štedjeti novac oni koji su unaprijed odredili namjenu. Rezultati su pokazali da su zadane opcije imale
EKON. MISAO I PRAKSA DBK. GOD xx. (xx.) BR. xx. (xx-xx) P. Zentai, J. Kovács: FINANCIAL...
najveći utjecaj na odluke. U slučaju pripremljenosti više je ljudi odabralo očeki-vanu opciju, ali se, slično strategijama prethodne namjene, nije pokazala statistički značajnom. Iznenađujuće, ljudi s visokom financijskom pismenošću bili su podjed-nako pod utjecajem poticaja kao i oni s nižom pismenošću. Zaključno, zadane op-cije učinkovito utječu na financijske odluke, a ljudi s visokom financijskom pisme-nošću jednako su osjetljivi na kontekstualne znakove. Ograničenje naše studije bila je općenito visoka financijska pismenost sudionika, što sugerira da bi buduće stu-dije trebale uključiti one s nižom pismenošću za reprezentativnije rezultate.
Ključne riječi
poticaj; bihevioralne financije; financijska pismenost; dvojna obrada
Hrčak ID:
320251
URI
Datum izdavanja:
3.7.2024.
Posjeta: 0 *