Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17794/rgn.2024.4.1
UVID U TOPLINSKE VODLJIVOSTI STIJENA SJEVERNOHRVATSKOGA BAZENA TEMELJEM IN SITU MJERENJA
Iva Kolenković Močilac
; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Marko Cvetković
; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Croatia
David Rukavina
; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Josipa Kapuralić
; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Ana Brcković
; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Bruno Saftić
; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Ivan Cindrić
; Taus Plc, Savska cesta 84, 10 000 Zagreb, Croatia
Josipa Babić
; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Toplinska vodljivost stijena jedna je od važnih varijabli u istraživanju geotermalnoga potencijala područja na lokalnoj i regionalnoj razini prilikom analize bazena s ciljem procjene ugljikovodičnoga potencijala. Iako se pretpostavlja da metode mjerenja toplinske vodljivosti u stacionarnome stanju daju pouzdanije rezultate, prolazne metode omogućuju mjerenja in situ, čime se znatno pojednostavnjuje postupak mjerenja i smanjuje trošak. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem poboljšanja razumijevanja toplinske vodljivosti stijena tipičnih za sedimente koji sačinjavaju ispunu Sjevernohrvatskoga bazena (NCB), kao i stijena magmatsko-metamorfnoga kompleksa u podlozi bazena. Izmjerene vrijednosti otkrivaju različite raspone za različite litološke sastave. Vrijednosti toplinske vodljivosti izmjerene na kristalinskim stijenama (graniti, gnajsovi i amfiboliti) prilično su konzistentne, varirajući unutar uskih raspona za svaki litotip: za granit su izmjerene vrijednosti između 2,317 i 2,486 W m-1 K-1, raspon vrijednosti za gnajs iznosi između 3,332 i 3,565 W m-1 K-1, a toplinska je vodljivost amfibolita u rasponu između 1,549 i 1,623 W m-1 K-1. Nasuprot tome, vrijednosti toplinske vodljivosti sedimentnih stijena variraju unutar širega raspona – vrijednosti u pješčenjacima iznose između 1,778 i 2,433 W m-1 K-1, za lapor je registriran raspon između 0,917 i 2,323 W m-1 K-1, vrijednosti izmjerene u šejlovima iznose između 0,894 i 2,304 W m-1 K-1, a biokalkareniti pokazuju vrijednosti toplinske vodljivosti između 0,990 i 2,023 W m-1 K-1. Veća varijabilnost u vrijednostima izmjerenim za sedimentne stijene pripisuje se varijabilnosti poroznosti i zasićenosti fluidima, kao i većoj varijabilnosti mineralnoga sastava. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo koji faktor ima najveći utjecaj na varijabilnost vrijednosti toplinske vodljivosti, odnosno u kojoj mjeri svaki od faktora doprinosi izmjerenim vrijednostima.
Ključne riječi
toplinska vodljivost stijena; metoda iglene sonde; Sjevernohrvatski bazen
Hrčak ID:
321514
URI
Datum izdavanja:
10.10.2024.
Posjeta: 0 *