Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.17818/EMIP/2024/2.9
NAMJERE FINANCIJSKOG PONAŠANJA U KORELACIJI S KONTEKSTUALNIM ZNAKOVIMA I FINANCIJSKOM PISMENOŠĆU – EMPIRIJSKA STUDIJA U MAĐARSKOJ
Péter Zentai
; Sveučilište u Debrecenu, Mađarska, Filozofski fakultet, Institut za psihologiju
*
Judit Kovács
; Sveučilište u Debrecenu, Mađarska, Filozofski fakultet, Institut za psihologiju
* Dopisni autor.
Sažetak
Nastojanja za poboljšanje financijske pismenosti često se odnose na poticanje financijskog znanja, ali dugoročna je učinkovitost ovog pristupa ograničena (Fernandes et al., 2014). Naša studija ispiuje kako intervencije poticaja mogu utjecati na financijsko ponašanje i kako njihova učinkovitost ovisi o razinama financijske pismenosti. Koristili smo se trima intervencijama: zadanim opcijama (defaults), pripremljenošću (priming) i strategijama prethodne namjene (pre-commitment) (Thaler i Sunstein, 2008). Očekivali smo da će na ljude s nižom razinom financijske pismenosti više utjecati kontekstualni znakovi. Iako je pro-vedeno mnogo studija s fokusom na različite aspekte financijske pismenosti, koliko znamo, nije bilo onih koje bi ispitivale učinkovitost intervencija poticaja u odnosu na razinu financijske pismenosti. Anketirali smo 158 odraslih Mađara s pomoću upitnika o financijskoj pismenosti (OECD/INFE Toolkit za mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti, 2018). Ispitanici su bili podije-ljeni u skupine s različitim intervencijama. U slučaju zadanih opcija sudionici-ma je pokazan hipotetski investicijski portfelj s pozitivnim predznakom (overwe-ight) u dionicama ili obveznicama te su upitani bi li uložili novac u dionice ili obveznice, očekujući da će razmotriti kategoriju imovine s pozitivnim predzna-kom (overweight). U slučaju pripremljenosti jedna je skupina vidjela pozitivne slike o financijskom tržištu, dok je druga vidjela negativne slike. Na temelju učinka pripremljenosti vizualnim znakovima očekivali smo da će oni koji su bili izloženi pozitivnim slikama radije ulagati u rizičnu imovinu (dionice), a oni koji su bili izloženi negativnim slikama preferirati sigurnija ulaganja. Glede pretho-dne namjene sudionici su birali između štednje za obrazovanje svoje djece ili ulaganja u rizičnu imovinu. Grupa 1 nije se obvezala svojim partnerima, dok Grupa 2 jest. Očekivali smo da je veća vjerojatnost da će štedjeti novac oni koji su unaprijed odredili namjenu. Rezultati su pokazali da su zadane opcije imale najveći utjecaj na odluke. U slučaju pripremljenosti više je ljudi odabralo oče-kivanu opciju, ali se, slično strategijama prethodne namjene, nije pokazala statistički značajnom. Iznenađujuće, ljudi s visokom financijskom pismenošću bili su podjednako pod utjecajem poticaja kao i oni s nižom pismenošću. Zaklju-čno, zadane opcije učinkovito utječu na financijske odluke, a ljudi s visokom financijskom pismenošću jednako su osjetljivi na kontekstualne znakove. Ogra-ničenje naše studije bila je općenito visoka financijska pismenost sudionika, što sugerira da bi buduće studije trebale uključiti one s nižom pismenošću za repre-zentativnije rezultate.
Ključne riječi
poticaj; bihevioralne financije; financijska pismenost; dvojna obrada
Hrčak ID:
322919
URI
Datum izdavanja:
2.12.2024.
Posjeta: 0 *