Izvorni znanstveni članak
Ekonomski razvoj Kotara Sisak 1960. - 1970. i "Banijska koncepcija"
Vladimir Čavrak
Sažetak
Početkom šezdesetih godina proteklog stoljeća područje Banije (Banovine) bilo je suočeno sa zakašnjelom poslijeratnom obnovom i velikim stupnjem nerazvijenosti. Zbog toga je sukladno tadašnjim ustavnim određenjima pokrenuta inicijativa da se održi Opći sabor tadašnjeg Kotara Sisak s ciljem da se izradi i provede sedmogodišnja strategija razvoja Siska i Banije. Područje tadašnjeg Kotara Sisak uglavnom se preklapa s područjem današnje Sisačko-moslavačke županije. Najvažnija razlika je što je tadašnji Kotar nekoliko godina obuhvaćao i područje Ivanić Grada.
Sabor na kojem je učestvovalo 288 osoba održan je u Petrinji 1963. godine a strategija je nakon sveobuhvatne rasprave u općinama usvojena početkom 1964. godine. Bio je to veoma zanimljiv i za suvremeno doba instruktivan primjer izrade strategije razvoja „odozdo“ uz masovno sudjelovanje u javnoj raspravi preko tisuću osoba iz svih općina (Dvor, Kostajnica, Novska, Glina, Petrinja, Ivanić Grad, Kutina i Sisak). Tek nakon usvajanja na Kotarskoj skupštini u Sisku, strateški dokument je usvojen i na sjednici Izvršnog vijeća i Sabora. Taj redoslijed usvajanja dokumenta je također zanimljiv jer donekle opovrgava uobičajenu predstavu o tadašnjem direktivnom režimu koji isključivo upravlja „odozgo“.
Za dokument o dugoročnoj koncepciji razvoja Banije kasnije se koristio kolokvijalni naziv „Banijska koncepcija“. Pored osnovnog koncepta razvoja, dokumentom je bila predviđena posebna institucionalna struktura za njegovu provedbu pa je uskoro osnovan i poseban Fond za razvoj Banije. Taj fond je bio na određeni način uzor i preteča državnog fonda za razvoj nerazvijenih krajeva koji je osnovan tek tri godine kasnije. Za svako razvojno područje izrađen je detaljan financijski plan i terminski plan za realizaciju. Bio je to zapravo pilot projekt razvoja nerazvijenih u bivšoj državi. Zanimljivo je da sličnih uzora nije bilo ni u svijetu jer se ekonomska znanost i praksa do tada nisu bavili regionalnim razvojem i problem teritorijalnih razlika u razvijenosti. To se do tada nije smatralo problemom kojeg treba rješavati. Tek početkom 1960-ih godina u svijetu se javljaju prve inicijative i prvi znanstveni i stručni radovi s tom temom.
Iako nisu postojali slični uzori, rezultati ostvarivanja ove strategije bili su, unatoč brojnim teškoćama i preprekama, iznad očekivanja tadašnjih aktera. U radu se analiziraju okolnosti u kojima je usvojena i realizirana Banijska koncepcija. Analizirati će se institucionalni ustroj i organizacija provedbe s posebnim fokusom na specifične načine financiranja u čemu su sudjelovali građani i brojna poduzeća s područja Siska i Banije. Zatim će se prikazati glavne prepreke i teškoće te načini njihovog rješavanja te osnovna postignuća koja su imala dugoročni utjecaj na gospodarski i društveni razvoj područja Siska i Banije, odnosno današnje Sisačko-moslavačke županije.
Razdoblje ekonomskog i društvenog razvoja Kotara Sisak od 1963. do 1970. godine po mnogo čemu je definiralo gospodarski profil Siska i čitave regije za kasnija desetljeća. Visoku stopu rasta proizvodnje, zaposlenosti, dohotka i investicija pratile su i prve naznake konfliktnih odnosa između Siska i banijskih općina i između različitih centara moći prvenstveno u Sisku. Iako se javno političku situaciju i društvene odnose prikazivalo kao harmonične u pozadini su se, naročito na sastancima bez prisustva javnosti i novinara, često vrlo otvoreno iznosile različite suprotstavljene ideje i koncepcije. U navedenom razdoblju nema otvorenih i javnih međunacionalnih suprotstavljanja iako se u nekim raspravama o rasporedu investicija po općinama može razaznati i takvih tonova. Pitanja međunacionalnih odnosa kao politička pitanja javljaju se krajem ovog razdoblja i početkom sedamdesetih godina potaknuta općom klimom društvenog i političkog pokreta koji je poznat kao hrvatsko proljeće. U tom kontekstu je zanimljiva evolucija naziva tadašnjeg plana razvoja Kotara Sisak. U početku on ima neutralan naziv „ sedmogodišnji plan razvoja“ da bi se vrlo brzo u fazi raspodjele novca za investicije i određivanja obveza ulaganja počeo nazivati „Banijska koncepcija“ čime se htjelo implicirati da se radi o razvoju Banije a ne o razvoju Siska što po sadržaju Plana i broju objekata koji su izgrađeni na području Siska ipak nije točno. U sklopu tog Plana u Sisku su izgrađeni mnogi privredni ali i objekti u području zdravstva, obrazovanja, kulture i drugih područja javnih usluga. Realizacija tog programa drastično je preobrazila gospodarsku slika Siska i svih banijskih općina. Međutim, ovakva simbolička upotreba naziva često je u to vrijeme upotrebljavana kao oblik metajezika koji je služio u međusobnoj komunikaciji a da se aktere ne dovodi u izravnu opasnost mogućih političkih posljedica zbog drugačijeg mišljenja.
Rad se oslanja na primarne izvore arhivske građe pohranjene u Državnom arhivu u Sisku (Fond HR DASK 294, Skupština kotara Sisak) te različite sekundarne izvore, publikacije i periodiku (list Jedinstvo).
Ključne riječi
Sisak; Banija; regionalni razvoj; razvoj nerazvijenih; Banijska koncepcija
Hrčak ID:
323873
URI
Datum izdavanja:
15.12.2024.
Posjeta: 0 *