Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.22572/mi.30.2.1

Procjena sentimenta o umjetnoj inteligenciji u hrvatskim medijima korištenjem alata umjetne inteligencije ChatGPT-a

Ivana Erceg Matijašević ; Sveučilište Sjever
Martina Baričević Debelec ; Sveučilište Sjever
Ljerka Luić orcid.org/0000-0002-2707-9367 ; Sveučilište Sjever

Sažetak

Algoritmi i alati umjetne inteligencije postali su ključni za digitalnu pismenost i konkurentnost u današnjem visokotehnologiziranom okruženju, transformirajući poslove u raznim sektorima, uključujući medije. Povijest novinarstva neraskidivo je povezana s tehnološkim razvojem, od Gutenbergova tiskarskog stroja, preko radija, televizije, interneta do današnje pojave alata umjetne inteligencije. Cilj je rada utvrditi percepciju umjetne inteligencije u hrvatskim medijima i njezinu usklađenost s mišljenjima hrvatskih novinara, te procijeniti učinkovitost ChatGPT-a u analizi sentimenta. Dobivene spoznaje trebale bi pridonijeti boljem razumijevanju utjecaja umjetne inteligencije na javno mnijenje i etičkih implikacija njezine primjene u novinarstvu. Metodologija korištena u istraživanju uključuje kombinaciju analize sentimenta koju provodi AI (ChatGPT Plus) i kvalitativne analize sadržaja. Istraženo je 45 članaka o umjetnoj inteligenciji, objavljenih u hrvatskim medijima između travnja i rujna 2023. godine. Testirane su dvije hipoteze: H1, prema kojoj analiza sentimenta ChatGPT-a odgovara ljudskim procjenama, i H2, prema kojoj hrvatski mediji uglavnom izražavaju pozitivan ton prema umjetnoj inteligenciji. Rezultati istraživanja potvrdili su H1, pri čemu je ChatGPT-ova analiza sentimenta odgovarala ljudskim procjenama u 44 od 45 slučajeva. H2 je djelomično podržana; distribucija sentimenta pokazala je neutralne (42 %), pozitivne (36 %) i negativne (22 %) tonove. Pozitivni članci naglašavali su prednosti umjetne inteligencije u područjima poput zdravstva, dok su negativni članci isticali zabrinutosti vezane uz privatnost i zapošljavanje. Dobiveni rezultati sugeriraju uravnoteženu perspektivu u hrvatskim medijima o umjetnoj inteligenciji, s jasno detektiranim prednostima i rizicima. Buduća istraživanja mogu proširiti ove nalaze ispitivanjem dugoročnih trendova sentimenta u domaćim medijima i njihovom usporedbom s globalnim trendovima, čemu dodatno mogu pridonijeti unaprijeđene verzije alata umjetne inteligencije za neovisno prikupljanje podataka i točniju interpretaciju sentimenta. Osim toga, ovaj rad otvara prostor za daljnje analize sentimenta medijskih članaka, gdje
se mogu istraživati implikacije primjene umjetne inteligencije na percepciju i prijem informacija kod čitatelja.

Ključne riječi

ChatGPT; digitalna inteligencija; digitalna konkurentnost; novinarstvo; sentiment; umjetna inteligencija

Hrčak ID:

325154

URI

https://hrcak.srce.hr/325154

Datum izdavanja:

19.12.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *