Prethodno priopćenje
KAKO SE NASITITI U IZGNANSTVU
Nives Ritig-Beljak
; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U doba i iza Domovinskoga rata udio prognanog i izbjeglog stanovništva Hrvatske kretao
se od 15% do 9%. Premda se načelno nastojalo zadržati prognanike što bliže domovima
hrvatska je Vlada iz strateških razloga smjestila taj dio populacije u mirnije predjele Istre,
Primorja i na jadranske otoke, u hotele i kampove koji su zbog rata ostali bez turista.
Autorica je, prateći radioemisiju posvećenu izbjeglicama i prognanima (l99l.-l996.)
saznavala o konfliktima nastalim različitim prehrambenim navikama nekadašnjih
stanovnika Podunavlja premještenih u prostor Mediterana. Djelatnici hotela, priviknuti na
hotelske goste, a ne na osjetljive prognanike čiji su "prehrambeni" prosvjedi često
skrivali dublje ratne traume, vješto su se domišljali koristeći skromna novčana sredstva i
namirnice iz europskih donacija. Slanutak i leća su jela koja prognanici nisu zavoljeli, a
teško su se navikli i na manje obroke. Humaniji je oblik prehrane bio u javnim kuhinjama,
posebice kad bi obroke pripremale same prognanice. U povoljnom položaju bile su
obitelji koje su pripremale hranu u svom novom domu, no oni su morali skrbiti oko
dobivanja namirnica iz humanitarnih donacija. Polugotova hrana i konzerve činili bi
jelovnike jednoličnima, no tada su se udružili iskustvo i domišljaj. Primjerice konzerve
argentinske govedine poslužile su u pripremanju tradicionalnih jela kao što su sarma i
musaka. Simbolika kruha potakla je prosvjede protiv hranjenja kruhom svinja i kokoši,
premda je to bio način malog broja prognanika da obogati jednoličnu prehranu i zamjenom
dođe do raznolikije hrane. Europska zajednica svojim je znakom obilježila artikle i tako
spriječila preprodaju donacija. Prosvjede oko nepravilne raspodjele hrane, autorica
propituje i u vukovarskih prognanika smještenih u Zagrebu te time pruža dodatnu
dimenziju, drukčiji stav od samodopadnog stava humanitarnih djelatnika, koji često ne
ističu hranu kao točku međukulturnog (ne)razumijevanja.
Ključne riječi
ratna etnografija; hrana; Hrvatska
Hrčak ID:
33476
URI
Datum izdavanja:
13.6.2000.
Posjeta: 1.893 *