Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Sociodemografska reprodukcija obiteljskih gospodarstava Istarske županije

Anita Silvana Ilak Peršurić ; Institut za poljoprivredu i turizam, Zavod za ekonomiku, organizaciju i ruralni razvitak, Poreč, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 573 Kb

str. 47-66

preuzimanja: 789

citiraj


Sažetak

U radu se iznose rezultati preglednog istraživanja (survey research)
sociodemografske reprodukcije obiteljskih gospodarstava u Istarskoj
županiji. Socijalna i demografska reprodukcija podrazumijevaju
reprodukciju domaćinstva kao zajednice, reprodukciju poljoprivredne
radne snage te obiteljskog gospodarstva kao proizvodno-ekonomske
jedinice, transferom resursa s kućedomaćina na nasljednika. Sociodemografsku reprodukciju obiteljskih gospodarstava određuju
unutarnji (obitelj, nazočnost i profesionalni položaj nasljednika) i
vanjski čimbenici (agrarna politika, tržište rada i slično). O (ne)postojanju nasljednika na obiteljskom gospodarstvu i njegovu profesionalnom položaju ovisi hoće li se gospodarstvo reproducirati
ili »ugasiti« kao proizvodno-ekonomska jedinica. Osnovna metoda
kojom su prikupljeni podaci bio je individualno primijenjen strukturirani upitnik (metoda ankete) na uzorku od 111 obiteljskih gospodarstava, a u statističkoj obradbi podataka rabljene su univarijantna i bivarijantna analiza. Podaci su prikupljeni na slučajnom
uzorku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na kojima je bio
barem jedan član domaćinstva stalno zaposlen na gospodarstvu. Temeljem nalaza prosuđena je mogućnost sociodemografske reprodukcije ispitanih i svih obiteljskih gospodarstava Istarske županije. Od ukupnog broja anketiranih gospodarstva, njih 26,2
posto nema izglede da se reproduciraju u sljedećem naraštaju, jer ih
8,1 posto nema nasljednika, a na 18,1 posto gospodarstava potencijalni je nasljednik nepoljoprivrednik koji nije zainteresiran za
rad i upravljanje obiteljskim gospodarstvom. Od gospodarstava s
nasljednikom-poljoprivrednikom, uvažavajući objektivne (zanimanje
i uposlenost nasljednika) i subjektivne čimbenike (sklonost preuzimanju imanja i bavljenju poljoprivredom), realno je očekivati
da će ih se 4,5 posto reproducirati kao poljoprivredna (oslanjajući
se na poljoprivredne izvore prihoda), dok će ih se 54,9 posto
reproducirati kao mješovit ili nepoljoprivredni tip gospodarstva. U
preostalih 14,4 posto gospodarstava sukcesija je preuranjena, jer
im je kućedomaćin u mlađoj životnoj dobi.

Ključne riječi

obiteljsko gospodarstvo; sociodemografska reprodukcija; nasljednik; Istra

Hrčak ID:

35580

URI

https://hrcak.srce.hr/35580

Datum izdavanja:

14.4.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.891 *