Pregledni rad
PROFILAKSA BOLESTI NOVOROĐENČADI UZROKOVANE BETA HEMOLITIČNIM STREPTOKOKOM IZ SKUPINE B
Milan Stanojević
; Klinika za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Opća bolnica »Sv. Duh«, Zagreb, Sv. Duh 64, 10 000 Zagreb
Anita Pavičić-Bošnjak
; Klinika za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Opća bolnica »Sv. Duh«, Zagreb, Sv. Duh 64, 10 000 Zagreb
Ratko Matijević
; Klinika za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Opća bolnica »Sv. Duh«, Zagreb, Sv. Duh 64, 10 000 Zagreb
Berivoj Mišković
; Klinika za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Opća bolnica »Sv. Duh«, Zagreb, Sv. Duh 64, 10 000 Zagreb
Dubravko Habek
; Klinika za ginekologiju i porodništvo Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Opća bolnica »Sv. Duh«, Zagreb, Sv. Duh 64, 10 000 Zagreb
Sažetak
Beta hemolitični streptokok iz skupine B (BHSB) može izazvati vrlo tešku bolest u fetusa, novorođenčadi i dojenčadi. Aspiracija zaražene plodove vode može dovesti do smrti ploda, konatalne pnumonije ili sepse. Prolazak kroz zaraženi porodni kanal može izazvati kolonizaciju, ranu bolest tijekom prvih 7 dana života i kasnu bolest nakon prvoga tjedna pa sve do trećega mjeseca. Prevalencija bolesti bila je prije provođenja intrapartalne profilakse od 2 do 15 na 1000 živorođenih od čega je 80% otpadalo na ranu, a 20% na kasnu bolest novorođenčeta. U trudnoći je od 6,5% do 36% žena koje nemaju simptome bolesti kolonizirano BHSB-om. Od 2% do 4% trudnica ima bakteriuriju uzrokovanu BHSB. Primjenom intrapartalne profilakse smanjena je učestalost bolesti u novorođenčadi na 0,5 na 1000 živorođenih u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a u Hrvatskoj je učestalost rane BHSB bolesti smanjena na 10 na 1000 živrođenih. Smanjena je smrtnost oboljele novorođenčadi od 50% na 4%. Prve preporuke o prevenciji neonatalne BHSB bolesti u SAD izdali su 1996. godine Američko društvo optetričara i porodničara, Središte za kontrolu bolesti, te 1997. Američka pedijatrijska akademija; preporuke su bile obnovljene i izmijenjene 2002. godine. Prema preporukama iz 1996. postojala su dva pristupa prevenciji: jedan koji se temeljio na traženju rizičnih činitelja i drugi koji se temeljio na probiru svih trudnica u kasnoj trudnoći. Prema preporukama iz 2002. preporučuje se samo drugi pristup, jer je za više od 50% učinkovitiji. U Hrvatskoj nema nacionalnih preporuka za prevenciju bolesti uzrokovane BHSB-om u novorođenčadi. Prema američkim preporukama, ukoliko je trudnica imala bakteriuriju u trudnoći uzrokovanu BHSB-om u bilo kojem broju, ako je između 35 i 37 tjedana trudnoće imala pozitivne nalaze kulture vagine i rektuma na BHSB, ako je dijete u prethodnoj trudnoći imalo tešku bolest uzrokovanu BHSB-om, te ako rezultati kulture između 35 i 37 tjedana nisu poznati a u trudnice se radilo o trudnoći < 37 tjedana, plodova voda je curila 18 sati, te je trudnica u porodu imala temperaturu iznad 38,0°C, preporučena je intrapartalna profilaksa. Penicilin G je ostao lijek izbora za prevenciju i liječenje bolesti uzrokovane BHSB-om u novorođenčadi, alternativa je ampicilin. U slučaju preosjetljivosti na penicilin, bez opasnosti od anafilaksije potrebno je primijeniti cefazolin, a u slučaju opasnosti od anafilaksije klindamicin i eritromicin, ako je klica osjetljiva na ta dva antibiotika. U slučaju rezistencije na klindamicin i eritromicin potrebno je dati vankomicin. Sve lijekove potrebno je primijeniti intravenozno.
Ključne riječi
hemolitični streptokok iz skupine B; rana novorođenačka sepsa; intrapartalna profilaksa; preporuke
Hrčak ID:
65969
URI
Datum izdavanja:
1.12.2009.
Posjeta: 7.385 *