Državna iseljenička služba od 1918. do 1941. godine: Ustroj i djelatnost tijela sa sjedištem u Zagrebu
Ključne riječi:
iseljeništvo, državna iseljenička služba, Iseljenički odsjek, Povjereništvo za socijalnu skrb Zemaljske vlade za Hrvatsku i Slavoniju, Odjeljenje za socijalnu politiku Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju, Generalni iseljenički komesarijat, Iseljenički komesarijat, Odjel za socijalnu politiku Banovine Hrvatske, Artur Benko Grado, Fedor Aranicki, Milostislav BartulicaSažetak
Na području današnje Hrvatske u međuratnom je razdoblju bilo sjedište važnih iseljeničkih tijela i organizacija, nadležnih za područje čitave Kraljevine SHS (kasnije Jugoslavije). Za upravna tijela nadležna za iseljeništvo u tom se razdoblju uvriježio izraz „državna iseljenička služba“, te se prikazuje njihov ustroj i djelatnost, s posebnim osvrtom na tijela koja su djelovala u Zagrebu. Pored Generalnog iseljeničkog komesarijata (1922.–1923.) i Iseljeničkog komesarijata (1923.–1939.), ukazuje se i na djelatnost Iseljeničkog odsjeka Povjereništva za socijalnu skrb (1920.–1921.) i Odjeljenja za socijalnu politiku Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju (1921.–1922.), čija je nadležnost u pojedinim segmentima, zahvaljujući zatečenim okolnostima i dotadašnjemu razvoju službe, također zahvatila područje čitave države. Obuhvaćena je i reorganizacija službe nakon osnutka Banovine Hrvatske, kada je ukinut Iseljenički komesarijat i osnovan Iseljenički odsjek Odjela za socijalnu politiku Banovine Hrvatske. Radom se ukazuje i na osobe važne za razvoj i djelatnost službe na
području Hrvatske: Artura Benka Grada, Fedora Aranickog i Milostislava Bartulicu. Za rekonstrukciju rada i razvoja službe, pored arhivskih dokumenata i objavljenih propisa, korišteni su i dokumenti objavljeni u Novom iseljeniku, glasilu Saveza organizacija iseljenika (SORIS) te publikacije iz Iseljeničke biblioteke SORIS-a, s obzirom na to da je arhivsko gradivo u nekim segmentima slabije sačuvano.
