Upravljanje šumama đakovačkoga biskupijskog vlastelinstva u vrijeme biskupa Josipa Jurja Strossmayera (1850. – 1905. godine)
DOI:
https://doi.org/10.22586/csp.v50i3.132Ključne riječi:
Josip Juraj Strossmayer; đakovačko biskupijsko vlastelinstvo; šumarstvo; segregacijaSažetak
Đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer poznat je kao veliki mecena hrvatske prosvjete, znanosti i kulture. Šume biskupijskoga vlastelinstva (veleposjeda biskupije Bosansko-đakovačke i srijemske) donosile su glavninu njegovih prihoda, a licitacije u kojima su prodani pojedini šumski odjeli postale su slavne po velikim iznosima koji su izlicitirani. Goleme površine šume koje su pritom posječene dale su povoda Strossmayerovim protivnicima da potaknu sumnju u zakonitost upravljanja biskupijskim vlastelinstvom. U dva slučaja sumnje su zamalo dovele do ozbiljnih posljedica. Godine 1876. đakovačka podžupanija odlučila je zaustaviti prodaju velike šume Mađareva bara za 400.000 forinti koju je Strossmayer već ugovorio, a 1889. Upravni je odbor Virovitičke županije odlučio sve šume biskupijskoga vlastelinstva staviti pod sekvestar. Međutim, u oba slučaja Strossmayer je uspio dokazati da su optužbe protiv njega i uprave vlastelinstva bile neosnovane. U isto vrijeme Strossmayer je provodio i segregaciju pašnjaka i šuma s bivšim urbarijalnim općinama, zbog koje je također morao žrtvovati velike šumske površine. Arhivska građa o tim slučajevima otkriva brojne činjenice o eksploataciji šuma u Slavoniji u to doba, a pruža i dragocjene podatke o Strossmayerovu upravljanju biskupijskim vlastelinstvom i procesu segregacije koji je vodio.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2018 autori i časopis
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Nositelji autorskih prva su izdavač Hrvatski institut za povijest i autori. Časopis za suvremenu povijest je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik, sukladno Creative Commons licenci CC BY-NC. Radove objavljene u Časopisu za suvremenu povijest dozvoljeno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na web stranice časopisa i Hrčka. Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova. Uredništvo ne odgovara za navode i gledišta iznesena u pojedinim prilozima.