Likvidacija Dioničarskoga društva Lonjskopoljske željeznice i podržavljenje pruga u njegovu vlasništvu
DOI:
https://doi.org/10.22586/csp.v54i1.16829Ključne riječi:
vicinalne željeznice; Lonjskopoljska željeznica; pruga Dugo Selo – Novska; pruga Banova Jaruga – Pakrac; Direkcija državnih željeznica ZagrebSažetak
U radu autor na temelju arhivskih izvora analizira proces likvidacije Dioničarskoga društva Lonjskopoljske željeznice te podržavljenje pruga u njegovu vlasništvu nakon završetka Prvoga svjetskog rata. Poslije raspada Austro-Ugarske Monarhije sjedište Dioničarskoga društva premješta se iz Budimpešte u Zagreb. Pruge Društva bile su Dugo Selo – Novska i Banova Jaruga – Pakrac. Stvaranjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba potpale su pod nadležnost novoosnovanoga Generalnog ravnateljstva željeznica Države Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu, a stvaranjem Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca pod nadležnost novoosnovane Direkcije državnih željeznica Zagreb. Poslije dugogodišnjih pregovora Kraljevina Jugoslavija zaključila je 7. veljače 1931. sporazum o otkupu s grupom od 24 mađarska dioničarska društva vicinalnih željeznica, udruženih u koncern „Pruga d.d.” sa sjedištem u Zagrebu. Među njima je bila i Lonjskopoljska vicinalna željeznica. Time je i prestao razlog njezina postojanja. Na temelju navedenog Kraljevski sudbeni stol kao trgovački sud u Zagrebu upisao je 6. lipnja 1932. u svoj trgovački registar likvidaciju Dioničarskoga društva Lonjskopoljske željeznice. Kada je uslijed dovršene likvidacije Društvo prestalo s radom, Okružni sud u Zagrebu kao trgovački sud brisao ga je 12. travnja 1933. iz svojega trgovačkog registra. Država je uknjižila pravo vlasništva nad nekretninama Lonjskopoljske vicinalne željeznice tek 1936., a kompletna regulacija imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama Lonjskopoljske željeznice završila je tek 1951.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2022 autori i časopis
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Nositelji autorskih prva su izdavač Hrvatski institut za povijest i autori. Časopis za suvremenu povijest je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik, sukladno Creative Commons licenci CC BY-NC. Radove objavljene u Časopisu za suvremenu povijest dozvoljeno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na web stranice časopisa i Hrčka. Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova. Uredništvo ne odgovara za navode i gledišta iznesena u pojedinim prilozima.