Slovenske federalističke ideje i odnos prema Hrvatskoj (republikanskoj) seljačkoj stranci od 1923. do 1928.
DOI:
https://doi.org/10.22586/csp.v56i1.26301Ključne riječi:
Slovenci; federalizam, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca; komunisti; Slovenska narodna stranka; Hrvatska republikanska seljačka stranka; Stjepan RadićSažetak
Članak prikazuje pozicioniranje slovenskih stranaka nakon izbora 1923., odnosno mijenjanje njihovih političkih taktika te unutarstranačko fragmentiranje. Autor pritom analizira implikacije tih modifikacija na odnos slovenskih političkih grupacija prema federalističkoj jugoslavenskoj ideji i najjačoj hrvatskoj političkoj grupaciji, Hrvatskoj (republikanskoj) seljačkoj stranci, te njezinu predsjedniku Stjepanu Radiću. Slovenske političke grupacije glede predmetnih pitanja nisu bile jedinstvene. Slovenski su konzervativci nastojali ojačati svoj položaj umjerenijim djelovanjem prema srpskim strankama te su nakon 1923., uslijed gubljenja povjerenja u Narodnu radikalnu stranku i slabih rezultata njihove hrvatske filijale, Hrvatske pučke stranke, pokušali redefinirati svoja politička partnerstva. Suradnja s Hrvatskom (republikanskom) seljačkom strankom ipak nikad nije postigla zavidnu razinu, za što je uzroke potrebno tražiti manje u ideološkim temeljima i nešto više u karakternoj nekompatibilnosti njihovih vođa. S druge su strane slovenski liberali, iako na ideološki iskrenim unitarističkim polazištima, kohezivni faktor s Radićem pronašli u protuvelikosrpstvu, koje je obilježilo njihovu suradnju sve do ljeta 1928. Komunisti su se pak, kako zbog vlastitih svjetonazora tako i zbog otvorenoga konflikta s državnim vlastima i djelovanja u ilegali, najradikalnije suprotstavljali unitarističkoj doktrini te su pritom simpatizirali s Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom. U tom su se okviru bili spremni konfrontirati i sa srpskim dijelom Komunističke partije Jugoslavije.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2024 autori i časopis
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Nositelji autorskih prva su izdavač Hrvatski institut za povijest i autori. Časopis za suvremenu povijest je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik, sukladno Creative Commons licenci CC BY-NC. Radove objavljene u Časopisu za suvremenu povijest dozvoljeno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na web stranice časopisa i Hrčka. Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova. Uredništvo ne odgovara za navode i gledišta iznesena u pojedinim prilozima.
