Ubojstva hrvatskih policajaca 2. svibnja 1991. – najava velikosrpske agresije na Hrvatsku
DOI:
https://doi.org/10.22586/csp.v51i1.8659Ključne riječi:
srpska pobuna; Domovinski rat; velikosrpska politika; 2. svibnja 1991.; Borovo Selo; Polača; ubojstva hrvatskih policajacaSažetak
Među datumima koji se u kronologiji Domovinskoga rata ne smiju zanemariti, jer se tada dogodilo nešto što je znatno utjecalo na daljnji tijek događaja u Hrvatskoj, jest 2. svibnja 1991. godine. Toga je dana u Borovu Selu kraj Vukovara u Slavoniji i u Polači kraj Zadra u Dalmaciji iz zasjede ubijeno 13 hrvatskih policajaca, što je znatno pogoršalo već složenu sigurnosnu i političku situaciju u Hrvatskoj. Radi razumijevanja okolnosti („konteksta vremena”) u kojima su počinjena spomenuta ubojstva u radu će se ukratko osvrnuti na uzroke raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i na početak procesa demokratizacije suvremene Republike Hrvatske nakon višestranačkih izbora u travnju i svibnju 1990. te prikazati neke reakcije srpskih ekstremista na spomenuti proces, koje su prethodile ubojstvima 2. svibnja 1991., kao i reakciju hrvatske vlasti i Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, odnosno vodstva Srbije i Jugoslavenske narodne armije na spomenuti događaj. Naime, nakon toga krvoprolića Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije na sjednici od 7. do 9. svibnja 1991. pravno je omogućilo, zapravo legaliziralo, uporabu Jugoslavenske narodne armije u Hrvatskoj, službeno radi sprečavanja daljnjih sukoba. Spomenuta ubojstva, koja treba promatrati i u kontekstu pokušaja pobunjenih Srba u Hrvatskoj da izazovu reakciju Jugoslavenske narodne armije i uvođenje izvanrednoga stanja, uvela su Hrvatsku u razdoblje ni rata ni mira. Zapravo je 2. svibnja 1991. postalo jasno da su šanse za mirno rješenje hrvatsko-srpskih prijepora u Hrvatskoj sve manje.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2019 autori i časopis
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Nositelji autorskih prva su izdavač Hrvatski institut za povijest i autori. Časopis za suvremenu povijest je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik, sukladno Creative Commons licenci CC BY-NC. Radove objavljene u Časopisu za suvremenu povijest dozvoljeno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na web stranice časopisa i Hrčka. Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova. Uredništvo ne odgovara za navode i gledišta iznesena u pojedinim prilozima.