Zločini nad djecom i maloljetnicima u Prijedoru od 1992. do 1994. godine
DOI:
https://doi.org/10.22586/csp.v51i2.8926Ključne riječi:
Prijedor; zločini; djeca; maloljetnici; Vojska Srpske Republike Bosne i Hercegovine; policijaSažetak
Da bi zauzele kompletno područje općine Prijedor, srpske vojne i policijske snage napale su dijelove u kojima su Bošnjaci ili Hrvati bili većinsko stanovništvo. Tako je 24. svibnja 1992. napadnut Kozarac i njegova okolica, a ubrzo nakon toga područje Ljubije. Od 24. do 26. svibnja 1992. srpske su vlasti formirale logore Omarska, Keraterm, Trnopolje i nekoliko drugih mjesta zatočenja. Onamo su dovedeni i potom zatočeni Bošnjaci i Hrvati s područja grada i općine Prijedor. Zauzimanje općine završeno je u drugoj polovini srpnja 1992., kada su napadnuta bošnjačka i hrvatska sela na lijevoj obali Sane. Prema do sada prikupljenim podacima, na području općine Prijedor ubijeno je 3173 Bošnjaka i Hrvata.
U svim spomenutim zločinima žrtve su bila i djeca i maloljetnici, ubijeni isključivo zbog svoje nacionalne ili vjerske pripadnosti. Pored toga bili su žrtve zatočenja, progona i drugih oblika zločina. U radu ćemo se fokusirati na ubojstva 102 djece i maloljetnika pozivajući se na evidencije o nestalim i ekshumiranim osobama. Datum njihova nestanka evidentiran je na osnovi prijave članova obitelji, što ne mora nužno značiti da su toga dana ubijeni. Pronalazak njihovih posmrtnih ostataka tijekom ekshumacija i činjenica da su ta tijela, ali i ona koja još uvijek nisu ekshumirana, evidentirana u bazi Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP) dokazi su ubojstava djece i maloljetnika.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2019 autori i časopis
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Nositelji autorskih prva su izdavač Hrvatski institut za povijest i autori. Časopis za suvremenu povijest je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik, sukladno Creative Commons licenci CC BY-NC. Radove objavljene u Časopisu za suvremenu povijest dozvoljeno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na web stranice časopisa i Hrčka. Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova. Uredništvo ne odgovara za navode i gledišta iznesena u pojedinim prilozima.