PREHRAMBENA (NE)SIGURNOST I STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA KOD KUĆANSTAVA S UZDRŽAVANOM DJECOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
DOI:
https://doi.org/10.25234/dosd/33699Ključne riječi:
prehrambena nesigurnost, stopa rizika od siromaštva, kućanstva s uzdržavanom djecom, Republika HrvatskaSažetak
Prehrambena (ne)sigurnost može poslužiti kao vjerodostojan pokazatelj životnog standarda. Iako razumijevanje i rješavanje problema vezanih uz dostupnost dovoljne količine sigurne i nutritivne hrane jest i individualno (kućanstva) i društveno pitanje (udio kućanstava koji primaju socijalnu pomoć), putem stope rizika od siromaštva moguće je imati uvid u broj/postotak osoba koje su potencijalno u prijetnji od prehrambene nesigurnosti. Prehrambena nesigurnost ovisi o brojnim pokazateljima – dohotku, razvijenosti gospodarstva, cijeni hrane, statusu (ne)zaposlenosti, obrazovanju, klimatskim promjenama, ali i o brojnim drugim ekonomskim i društvenim činiteljima te promjenama. Stoga ovaj rad identificira određene izazove s kojima se suočava stanovništvo u izabranim zemljama evidentnih u niskim prihodima, visokoj inflaciji vidljive u porastu cijene hrane i povećanih troškova stanovanja te generalno života i stopu rizika od siromaštva kućanstava bez uzdržavane djece u odnosu na kućanstva s uzdržavanom djecom.
Stoga je cilj rada analiza koncepta prehrambene (ne)sigurnosti te usporedba empirijskih podataka temeljenih na komparativnoj analizi pokazatelja povezanih s prehrambenom sigurnosti stanovnika Republike Hrvatske u odnosu na izabrane zemlje Europske unije (Slovenija, Njemačka, Austrija, Bugarska). Komparativna analiza indikatora prehrambene nesigurnosti analizirana je za razdoblje od 2019. do 2022. godine u Hrvatskoj u odnosu na Austriju, Njemačku, Sloveniju i Bugarsku. Istraživanje je nadalje usmjereno na analizu stope rizika od siromaštva u Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine, uz detaljan osvrt na kretanje stope rizika od siromaštva prema tipu kućanstva – kućanstva bez uzdržavane djece u odnosu na kućanstva s uzdržavanom djecom. Društveni trend s okvirno trećinom razvedenih brakova od ukupno sklopljenih, mijenja strukturu kućanstava. Analiza podataka potvrđuje kako je najviša stopa rizika od siromaštva upravo u jednoroditeljskim kućanstvima, s jednim ili više uzdržavane djece.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2025 Katarina Marošević, Rajko Odobaša, Marijan Bainac

Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.