O časopisu

Tematski interes časopisa

Jahr – europski časopis za bioetiku bavi se vrlo širokim rasponom bioetičkih tema. Cilj je Uredništva objavljivati radove koji se bave bioetičkom tematikom iz perspektive društvenih znanosti (sociologija, psihologija, pravo, političke znanosti, informacijske i komunikacijske znanosti, pedagogija, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, znanosti o govorno-jezičnim patologijama, kineziologija, demografija, društvene aktivnosti, znanosti o sigurnosti i obrani, ekonomija), humanističkih znanosti (filozofija, teologija, filologija, povijest, povijest umjetnosti, arheologija, etnologija i antropologija, religijske znanosti), biomedicinske znanosti (medicina, javno zdravstvo, veterina, zubarstvo i farmacija), ali i teme vezane uz bioetiku umjetne inteligencije. 

 

ISSN (Online): 1848-7874

DOI: https://doi.org/10.21860/j

 

Indeksiranost i metrički pokazatelji

Jahr je indeksiran u bazama HRCAK (Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske) od rujna 2010, ERIH PLUS (The European Reference Index for the Humanities and Social Sciences) od studenog 2015, DOAJ (Directory of Open Access Journals) od listopada 2016., i SCOPUS od rujna 2017.

H-index:  2

Impact score: 0.17

SJR: 0.15

Health Policy, Health (Social Sciences), Medicine (miscellaneous): Q4

Politika objavljivanja

U časopisu Jahr objavljuju se članci koji prolaze proces recenzije (znanstveni i stručni radovi) te ostali prilozi (prikazi knjiga, prikazi skupova i dr.) koji nisu prethodno objavljeni, niti su u trenu predaje časopisu Jahr poslani na razmatranje u neki drugi časopis. Odlukom o objavljivanju svojih članaka u časopisu Jahr , autori ujedno daju časopisu dopuštenje prvog objavljivanja članaka u tiskanome i elektroničkom izdanju. Autori mogu svoj članak objaviti i drugdje, pod uvjetom da navedu izvor prvog objavljivanja u časopisu Jahr . Za predaju članaka, kao i za njihovo objavljivanje, ne plaćaju se troškovi.

 

Recenzirani članci

Recenzirani članci prihvaćaju se za objavljivanje ukoliko su pozitivno ocijenjeni od strane dvaju anonimnih recenzenata (u iznimnim slučajevima, troje anonimnih recenzenata). Konačnu odluku o objavljivanju članaka u časopisu Jahr donosi Uredništvo.

Recenzirani časopisu mogu biti kategorizirani kao:

- Izvorni znanstveni članak

- Prethodno priopćenje

- Pregledni članak

- Stručni članak

Poziv za objavljivanjem radova koji prolaze process recenzije upućen je i studentima, a njihovi su radovi objavljeni u dijelu ‘Studentski prilozi’

Postupak recenziranja

Članci priloženi za potencijalno objavljivanje u Jahru prolaze dvostruki proces anonimnog, istorazinskog recenziranja u kojem dvoje anonimnih recenzenata procjenjuje rad. Unutar prikladnog vremenskog roka, autori će biti obaviješteni o rezultatima procesa vrednovanja i uredničkoj odluci. Uredništvo zadržava pravo prilagoditi rad u skladu s propozicijama Uredništva.

Nerecenzirani članci

Časopis objavljuje i radove koji ne podliježu procesu recenzije, odnosno preglede bioetičkih i sličnih izdanja objavljenih u prethodne tri godine, u Hrvatskoj i šire, kao i izvještaje o bioetičkim događajima i njihove najave, te prikaze knjiga, prikaze konferencija, prikaze znanstvenih konferencija, javna predavanja i slično. Članci koji ne prolaze process recenzije objavljuju se u dijelu ‘Ostali prilozi’ ili ‘Prikazi knjiga’. 

Učestalost izlaženje

Časopis izlazi dva puta godišnje.

 

IZJAVA O ETICI OBJAVLJIVANJA I NESAVJESNIM POSTUPCIMA

U ovom dokumentu prikazani su standardi očekivanog etičnog ponašanja svih strana uključenih u objavljivanje u časopisu Jahr – Europski časopis za bioetiku: autora, urednika i uredništva časopisa, recenzenata i izdavača.

Ove smjernice zasnivaju se na postojećim politikama Elsevierovih i COPE-ovih smjernica najbolje prakse za urednike časopisa.

Dužnosti urednika i uredništva

Odlučivanje o objavljivanju: urednik časopisa Jahr odgovoran je za odluku o tome koji od članaka podastrijetih časopisu može biti objavljen. Urednik se rukovodi politikama uredništva časopisa i vezan je zakonskim okvirima koji se odnose na eventualnu klevetu, povredu intelektualnog vlasništva i plagiranje. Pri odlučivanju urednik se može savjetovati s uredništvom ili recenzentima.

Fair play: urednik rukopise mora procjenjivati prema njihovom intelektualnom sadržaju, bez obzira na rasu, rod, spolnu orijentaciju, vjeru, etničku pripadnost, državljanstvo ili političko opredjeljenje autora.

Povjerljivost: urednik, kao ni bilo tko iz uredništva, ne smije odati informaciju o podastrijetom rukopisu nikome drugome osim autoru određenom za korespondenciju, recenzentima, potencijalnim recenzentima, drugim savjetnicima uredništva i izdavaču.

Dužnosti recenzenata

Doprinos uredničkom odlučivanju: istorazinska recenzija pomaže uredniku pri donošenju uredničkih odluka, a u uredničkoj komunikaciji s autorom može pomoći i autoru pri poboljšanju članka.

Ekspeditivnost: svaki odabrani recenzent koji se ne osjeća kvalificiranim za recenziju rukopisa ili zna da recenziju neće moći ekspeditivno pripremiti, mora obavijestiti o tome urednika i otkloniti recenziranje.

Povjerljivost: svaki rukopis dobiven na recenziju mora biti smatran povjerljivim dokumentom. Ne smije ga se pokazati drugome ili o njemu s drugima diskutirati.

Standardi objektivnosti: recenziju treba provesti objektivno. Osobna kritika autora nije primjerena. Recenzenti moraju svoje poglede izražavati jasno i s podupirućim argumentima.

Očitovanje o sukobu interesa: povlaštene informacije ili ideje pribavljene istorazinskom recenzijom moraju se povjerljivo čuvati i ne smiju se koristiti za osobni probitak. Recenzenti ne smiju recenzirati rukopise koji im nameću sukob interesa slijedom kompetitivnog, suradničkog ili drugog odnosa ili veze s bilo kojim od autora, tvrtki ili ustanova povezanih s člankom.

Dužnosti autora

Standardi izvješćivanja: autori koji izvješćuju o izvornom istraživanju moraju iznijeti točan prikaz provedenog rada, kao i objektivnu raspravu njegova značaja. Podaci na kojima se rad temelji moraju u članku biti precizno prikazani. Članak mora sadržavati dovoljno pojedinosti i referenci kako bi drugima omogućio ponavljanje postupka. Lažne ili svjesno neprecizne izjave predstavljaju neetično ponašanje i nisu prihvatljive.

Izvornost i plagiranje: autori moraju jamčiti da su napisali posve izvorno djelo, a ako su koristili djelo i/ili riječi drugih, da su to učinili ispravno ih citirajući. Plagijat ima mnogo oblika, od podvaljivanja tuđeg članka kao vlastitoga, do prepisivanja ili prepričavanja značajnih dijelova tuđeg članka (bez citata), ili prisvajanja rezultata istraživanja koja su proveli drugi. U svim svojim oblicima plagiranje predstavlja neetično ponašanje koje nije prihvatljivo. Postupati treba sukladno zakonima i konvencijama o intelektualnom vlasništvu koji su na snazi. Sadržaj koji podliježe autorskim pravima (npr. tablice, slike ili opsežni citati) moraju se reproducirati samo s odgovarajućim dopuštenjem i navodom.

Višestruke, suvišne ili istodobne publikacije: općenito uzevši, autor ne smije objavljivati rukopise koji opisuju u bitnome isto istraživanje u više nego jednom časopisu ili primarnoj publikaciji. Podastiranje istog rukopisa istodobno više nego jednom časopisu predstavlja neetično ponašanje koje nije prihvatljivo.

Navođenje izvora: rad drugih treba navesti uvijek na odgovarajući način. Autori moraju citirati sve publikacije koje su utjecale na određenje prirode iznijetog rada.

Autorstvo članka: autorstvo treba ograničiti na one koji su značajno pridonijeli konceptu, nacrtu, izvedbi ili tumačenju iznijete studije. Svi oni koji su dali značajan doprinos moraju biti navedeni kao koautori. Ako postoje još neki koji su sudjelovali u bitnim aspektima istraživanja, mora im se istaknuti zahvala ili ih se treba navesti kao suradnike. Autor za korespondenciju mora jamčiti da su u članak uključeni svi odgovarajući koautori i iz članka isključeni svi neodgovarajući koautori, kao i da su svi koautori vidjeli i odobrili konačnu verziju članka te se složili da je se podastre za objavu.

Rizici: ako rad uključuje kemikalije, postupke ili opremu koja svojom uporabom otvara bilo kakav neuobičajen rizik, autor to mora u članku jasno naznačiti.

Izvješćivanje o istraživanju koje uključuje ljude ili životinje: prije no što istraživanje započne, potrebno je pribaviti odgovarajuće dopuštenje, odobrenje ili registraciju, a u izvješću treba navesti pojedinosti (npr. dozvola Etičkog povjerenstva ustanove, državne institucije nadležne za uporabu životinja i sl.). Ako to zatraži urednik, autori moraju dostaviti dokaz da je istraživanje dobilo odgovarajuću dozvolu i da je provedeno etički (npr. presliku dozvole, odobrenja, obrazac za pristanak sudionika i sl.). Općenito uzevši, istraživači ne smiju objavljivati ili distribuirati pojedinačne podatke prikupljene tijekom istraživanja bez posebnog pristanka pojedinca (ili njegova/njena zastupnika).

Odgovarajuće statističke analize moraju biti utvrđene na početku studije, nakon čega treba pripremiti i slijediti plan analize podataka za pretpostavljene rezultate. Sekundarne ili post hoc analize treba razlikovati od primarnih i onih najavljenih u planu analize podataka. Istraživači moraju objaviti sve značajne rezultate istraživanja koji bi mogli pridonijeti razumijevanju problematike koja se spominje.

Ako se to zatraži, autori moraju priskrbiti uredniku časopisa istraživačke protokole (npr. za kliničke pokuse), kako bi recenzenti i urednici mogli usporediti izvješće o istraživanju s protokolom i provjerili je li provedeno kako je bilo planirano te kako nisu izostavljene nikakve relevantne pojedinosti. Istraživači moraju slijediti sve bitne uvjete registracije kliničkih pokusa i uključiti broj registracije pokusa u sve publikacije koje iz njega proizađu.

Očitovanje o sukobu interesa: svi autori moraju se u svom rukopisu očitovati o bilo kakvom financijskom ili drugom bitnom sukobu interesa koji bi mogao biti protumačen kao utjecaj na rezultate ili tumačenje njihova rukopisa. Očitovati se mora i o svim izvorima financijske potpore projekta.

Bitne pogreške u objavljenim radovima: ako autor otkrije bitnu pogrešku ili netočnost u njegovom/njenom objavljenom radu, autorova je obveza odmah obavijestiti urednika časopisa ili izdavača i surađivati s urednikom kako bi se članak povukao ili popravio.

 

                                                                                                     

                                                                                Izdavači:

Povijest časopisa

Kao područje interesa i nade, bioetika se je razvijala najmanje dvadeset godina prije nego je došlo do ključnog preokreta kada je, 1997, otkriveno djelovanje Fritza Jahra (1895-1953), njemačkog učitelja i teologa koji je, već 1926, prvi skovao pojam ‘bioetika’. Namjera je časopisa Jahr, pri njegovom osnivanju u svibnju 2010, da unaprijeđuje ovakvu ‘europsku bioetiku’ nasuprot dominantnome, uskogrudnom shvaćanju bioetike prema kojem se ona izjednačavala s medicinskom etikom. Jahrova učenja, uzvišeno sadržana u njegovu ‘bioetičkome imperativu’, s podsjetnikom o poštivanju svih drugih bića, utjecala su i na ideje Van Rensselaer Pottersa (1911-2001) o široj koncepciji etike ‘mosta’, etici okoliša i globalnoj etici.
Nakon četiri godine i devet izdanja, Jahr se s pravom smatra 'uspsotavljenim' – gotovo tri tisuće stranica, oko dvjesto pedeset članaka i priloga, stotine autora iz mnoštva zemalja – to je okvirna bilanca prvog stupnja Jahrove povijesti. (U međuvremenu, sve je manje potrebe za tumačenjem naslova, obzirom da djelovanje i važnost Fritza Jahra postaje međunarodno prepoznata).

No, moramo biti pošteni i priznati da još uvijek nisu ostvarene sve ambicije začetnika časopisa: želimo li preživjeti i postati još dostupniji i čitaniji, Jahr mora biti uvršten u velike baze indeksacije (Scopus, Embase, Ebsco, Medline itd), mora uspostaviti mogućnost izravnog internetskog pristupa (a ne samo preko Hrčka, kao što je slučaj sada), mora usmjeriti svoj sadržaj i privući više originalnih istraživalačkih radova na engleskome. Jedan od prvih prijedloga za ostvarenje ovih ciljeva došao je u obliku sugestije o promjeni podnaslova (da budemo iskreni parafraziranjem Voltairea, Godišnjak odsjeka za društvene i medicinske humanističke znanosti Medicinskoga fakulteta, Sveučilišta Rijeka, nikada nije zapravo bio niti godišnji, a niti odsjekovni). Nastao je tako Jahr – Europski časopis za bioetiku. Siguran sam da se svi možemo složiti oko smislenosti i potencijalnosti ove odluke: ne samo da se tako bolje ocrtava izdavačku politiku časopisa, nego se i ojačava njegova zbiljska međunarodna orijentiranost. (Uredništvo je razmatralo mogućnost preimenovanja Jahr-a u Časopis Europske Bioetike; nažalost, neovisno o tome koliko to zvuči ponosno i primamljivo, koncept 'Europske bioetike' previše je složen i stoga bi mogao pogrešno upućivati; konačna je odluka stoga bila da dodamo neutralniji no ipak dovoljno jasan podnaslov).

I tako, nova dinamička epoha je pred nama! Zahvaljujem svim članovima Izdavačkog savjeta i Uredništva na njihovoj pomoći u uspostavljanju Časopisa i pozivam ih da nastave suradnju s novim glavnim urednikom. Zahvalan sam kolegici Stjepki Popović na preuzimanju ovog tereta koji ne nosi druge nagrade pored zadovoljstva.

S dubokim poštovanjem i iskrenošću,

Vaš Amir Muzur,

Glavni urednik 2010-2014

 

Deseti broj časopisa Jahr objavljen je s novim podnaslovom, Europski časopis za bioetiku. Ovo je zapravo drugo izdanje Jahr-a s novim podnaslovom, no uveli smo i mnogo drugih promjena. S novim glavnim urednikom i novom uredničkom strategijom, naše je Uredništvo postalo zaista međunarodno: uz nove članove iz Hrvatske, Uredništvu su se pridružili i članovi iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Argentine. U takvome suradničkom duhu učinili smo prve korake ka prevođenju nekih radova na španjolski jezik za izdanje koje će biti objavljeno pri Sveučilištu Buenos Aires u Argentini.

Naš je Izdavački savjet pojačan istaknutim i međunarodno priznatim znanstvenicima koji se bave specifičnim bioetičkim temama iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Čilea, Slovenije, Italije i Hrvatske. U našem nastojanju da postanemo nadaleko prepoznati bioetički časopis, pokrenuli smo Open Journal System koji će svim zainteresiranim čitateljima omogućiti izravan pristup radovima, a potencijalnim autorima elektronsku prijavu (počevši od veljače 2015.). Časopis sada prvi put ima svoju web-stranicu www.jahr-bioethics-journal.com

Do sada je pristup časopisu bio moguć samo preko portala Hrčak: https://hrcak.srce.hr/jahr)

Novost je i uvođenje izjave autora, kako bismo osigurali zaštitu etičkih standarda objavljenih radova. Održavajući korak s trendovima izdavaštva, sretni smo što primamo sve više i više radova na engleskome jeziku.  Poduzeli smo prve korake kako bismo realizirali našu najveću ambiciju: od početka 2016 prisutni smo u značajnim bazama!  Iako je pred nama još dugačak put, već sada možemo ponosno tvrditi da smo postavili temelje za svijetlu budućnost našega Časopisa kao međunarodno priznatoga i prepoznatog Europskog časopisa za bioetiku. Nadamo se kako ćemo primati više radova iz područja bioetika i društvene znanosti, bioetika i humanističke znanosti i bioetike i biomedicinske znanosti.

Zahvalila bih svim dosadašnjim članovima Uredništva i Izdavačkoga savjeta, kao i recenzentima. Njihovo znanje i stručnost uvijek će biti utkano u povijest našega Časopisa. Posebno zahvaljujem novim urednicima i novim članovima Izdavačkoga vijeća i recenzentima koji su sudjelovali u stvaranju desetoga broja. Bilo je zadovoljstvo raditi s vama i radujem se budućoj suradnji. Vrlo sam zahvalna prethodnome glavnom uredniku, Profesoru Amiru Muzuru, na njegovome povjerenju i dobronamjernim savjetima i podršci koju mi je pružio kada sam preuzimala ovu funkciju.

Vaša urednica, Stjepka Popović

Glavna urednica 2014 - 2015 

 

Glavni urednik 2016 - , Igor Eterović

Velika je čast, ali ujedno i velika odgovornost, postati urednikom časopisa s tako svijetlom budućnošću i velikim mogućnostima kao što je to slučaj s Jahr-om, Europskim časopisom za Bioetiku. Ovakav mudar odabir podnaslova iznjedrio je primarnu ideju naše dužnosti: postati međunarodno prepoznatljiv časopis, posebno osjetljiv na bogato europsko intelektualno nasljeđe, nasljeđe koje se previše često potpuno ignorira ili je naprosto zaboravljeno u suvremenim bioetičkim debatama. Ovaj programski zadatak 'Europeizacije bioetiku' na neki je način nit vodilja, i uključuje, po načelu implicitnog imperativa za osjetljivost prema Drugome i prema dugačkoj tradiciji sebi-usmjerenog kriticizma, cijeli niz bioetičkih problema, nejasnoća, metodologija i stajališta. Takva se otvorenost različitim stavovima i perspektiva shvaća kao nužna obveza bioetike, ukoliko ona želi napredovati i razvijati se. To je logički dio i nastavak razvoja ideje „Integrativne Bioetike“, istinski inovativnoga koncepta koji se razvio u hrvatskoj akademskoj zajednici i brzo se proširio u okolnome području. Nadamo se da naš časopis može omogućiti prostor daljnjega razvoja, kritike i izazova različitih (bio)etičkih stajališta i teza, s isključivom motivacijom obogaćivanja područja Bioetike.

Zadovoljstvo nam je što možemo reći da smo sačuvali broj i kvalitetu objavljenih radova, ali i da smo uveli nekoliko relevantnih noviteta. Izdvajamo samo neke: u skladu s našim progrmaksih zadatkom „Europeizacije bioetike“, uveli smo neke nove sekcije koje se u potpunosti usmjeravaju na valorizaciju bogatoga europskoga intelektualnoga nasljeđa, a vezuju se direktno na naše primarne ciljeve; proširili smo i poboljšali mnoge elemente uredničkoga posla (primjerice, povećali smo kvalitetu i vrzinu procesuiranja pristiglih radova); poboljšali smo web-stranicu; uveli smo DOI brojeve, itd. Ponosni smo što su ova poboljšanja međunarodno priznata: uvršteni smo u priznate međunarodne baze podataka: DOAJ (u runu 2016) i SCOPUS (u rujnu 2017).

Otišli smo korak dalje u organizacijskom razvoju: uključili smo nekoliko novih važnih suradnika koji rade na pozicijama izvršnog i tehničkog urednika.

Zahvalio bih se članovima Uredništva, recenzentima i svim suradnicima koji su bili uključeni u pripremu brojeva koje sam uredio. Posebnu zahvalu dugujem prethodnim glavnim urednicima. Od njih sam dobio veliku potporu kada sam preuzeo ovu funkciju, a podupiru me i dalje svojim korisnim savjetima. Nadam se da sam opravdao povjerenje Upravnog odbora. Siguran sam da zajedno možemo osigurati svijetlu budućnost našem časopisu i dati važan doprinos bioetičkome poduhvatu pred nama.   

Vaš, Igor Eterović

Glavni urednik, 2016 - danas