Primjena teorije komunikacije Paula Watzlawicka na praksu komuniciranja u medicini i zdravstvu
Sažetak
Komuniciranje je proces stvaranja značenja između dvije ili više osoba.Ishodišna točka teorije komunikacije Paula Watzlawicka je odnos između pojedinaca i svo-jstva tog odnosa. svatko od nas sebe ostvaruje/doživljava u odnosu s drugima, u svojem djelovanju na druge i u djelovanju drugih na sebe. Odnos s drugima je ono što nas određuje i karakterizira. Kvaliteta i narav tog odnosa kreira našu individualnost i razlikuje svakog od nas od svakog drugog.sustav medicine i zdravstva temelji se upravo na odnosu. Pri tome treba uzeti u obzir kako se do nedavno ekskluzivan odnos liječnik - pacijent, danas sagledava u širem, višedimenzionalnom odnosu: zdravstveni radnik – pacijent – okolina. U tom kontekstu pokušati će se proanalizirati pet aksioma teorije komunikacije Paula Wat-zlawicka:1. nije moguće ne komunicirati;2. svaka komunikacija sastoji se iz sadržajnog i odnosnog aspekta;3. narav odnosa uvjetovana je interpretacijom ponašanja komunikatora;4. komunikacija može biti verbalna i neverbalna;5. komunikacija može biti simetrična ili komplementarna."Nemoguće je ne komunicirati u situaciji kada se dvoje ljudi vide. Jer ak-tivnost ili neaktivnost, riječi ili šutnja, sve ima vrijednost poruke."Paul Watzlawick
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).