KOMENTARI ČITATELJA NA NOVINSKIM PORTALIMA KAO OBLIK PARTICIPATIVNOG NOVINARSTVA: SLUČAJ PRIJEDLOGA DODJELE POČASNOG DOKTORATA ZAGREBAČKOM GRADONAČELNIKU MILANU BANDIĆU

Autor(i)

  • Nada Zgrabljić Rotar
  • Tamara Kunic Faculty of Croatian Studies
  • Ljubica Josić

Ključne riječi:

informativni portali, komentari čitatelja, participativno novinarstvo, govor mržnje, deliberativna demokracija, Milan Bandić

Sažetak

Cilj je rada istražiti komentare čitatelja na tri hrvatska informativna portala (24sata.hr, Index.hr i Net.hr) o kontroverznom prijedlogu Muzičke akademije i rektora Zagrebačkog sveučilišta da se tadašnjem zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću dodjeli počasni doktorat. U ovom članku komentari se istražuju u okviru teorijskog koncepta digitalne javne sfere i koncepta deliberativnodemokratske javne sfere, prema kojem umreženo društvo participacijom građana, kroz decentraliziranu i interaktivnu komunikaciju, osim komunikacije, transformira i oblikuje odnose moći među ljudima. Metodom kvantitativne analize sadržaja 2852 komentara objavljena u razdoblju od 27. studenoga 2018. do 15. travnja 2019 . analiziran je odnos između opreme članaka i komentara, provedena je analiza sentimenta kao metoda za skupljanju polariteta emocija za uvid u raspoloženje komentatora (Liu, 2012), a s aspekta Dahlbergovih kategorija (2007), analiziran je doprinos javnoj raspravi. Rezultati pokazuju izrazito negativan stav građana prema prijedlogu o dodjeli počasnoga doktorata zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, čini se da postoji povezanost između negativno intoniranih naslova i fotografija članaka s raspoloženjem komentatora i utvrđena je relativno mala prisutnost neprihvatljivoga govora i govora mržnje, čak i u negativnim komentarima, te niska razina argumentirane rasprave.

Biografije autora

Nada Zgrabljić Rotar

 

Nada Zgrabljić Rotar, redovna je profesorica informacijskih i komunikacijskih znanosti. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova te autorica, koautorica ili urednica više knjiga, među ostalima Digitalno doba: masovni mediji i digitalna kultura (2011), Hrvatski medijski sustav (2011), Medijska pismenost i civilno društvo (2005), Radio: mit i informacija, dijalog i demokracija (2007). Glavna je urednica znanstvenog časpisa Medijska istraživanja. Predaje na nekoliko poslijediplomskih studija i mentorica je više doktorskih teza. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i fonetiku, a zatim je bila zaposlena na Hrvatskoj radioteleviziji. Članica je Znanstvenog vijeća za kazalište, film, radio i televiziju u HAZU, predsjedavala je  Programskim vijećem HRT-a, u Hrvatskom Saboru bila je vanjski član Odbora za informatizaciju, informiranje i medije te član Upravnog vijeća HINE.

Tamara Kunic, Faculty of Croatian Studies

Tamara Kunić, asistentica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Izvodi nastavu iz predmeta Opća povijest medija i komunikacije, Povijesni pregled istraživanja masovne komunikacije i Medijski i novinarski žanrovi. Doktorska je kandidatkinja na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U svojoj doktorskoj tezi istražuje građansko novinarstvo na hrvatskim informativnim portalima. Završila je preddiplomski i diplomski studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radila je u političkom tjedniku Express i u dnevnim novinama 24sata kao novinarka. Za izdavačku kuću Fokus prevela je desetak publicističkih i beletrističkih naslova s engleskog jezika.

Ljubica Josić

Ljubica Josić, zaposlena je kao leksikografkinja u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža, gdje je suradnica više izdanja i projekata (Hrvatska opća enciklopedija, Hrvatski biografski leksikon, Filozofski leksikon, Leksikon književno-kulturnoga nazivlja, Leksikon Antuna Gustava Matoša, Rječnik suvremenoga hrvatskog jezika, Kazališni leksikon). Naslovna je docentica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, gdje je nositeljica kolegija Elektronički tekstovi i Kulturološki aspekti masovne komunikacije. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost te komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2004, a doktorirala 2011. tezom Uloga lingvostilističkoga pristupa u proučavanju jezika književnoga teksta: lingvostilistička istraživanja u hrvatskome jeziku u drugoj polovici XX. st. Autorica je više desetaka znanstvenih i stručnih radova publiciranih u domaćim i međunarodnim časopisima te zbornicima. Urednica je dvaju zbornika, Informacijska tehnologija i mediji (2017) i Stil u jeziku (2020). Tehnička je urednica časopisa Medijska istraživanja.

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-07-18