Kazneno-pravni aspekti masakra na slatinskom području 4. rujna 1991.

Izvorni znanstveni rad

Sažetak

Bivša Općina Podravska Slatina prostirala se na 781 km², a sastojala se od šezdeset i devet naselja. Njezinim nizinskim dijelom prolaze dvije značajne komunikacije, podravska željeznička magistrala i podravska cestovna magistrala, koje su bile od vitalnoga značaja tijekom trajanja Domovinskoga rata, naročito za vrijeme agresorske blokade autoceste Zagreb – Beograd kod Okučana. Područje nekadašnje Općine Podravska Slatina zemljopisno se dijeli na dva dijela: brdski dio, tzv. Brđansku, i nizinski dio, tzv. Podravinu. U Brđanskoj pretežito su živjeli pripadnici srpskoga puka, a u Podravini dominantno su bili zastupljeni Hrvati. U bivšoj Općini Podravska Slatina, prema popisu pučanstva iz 1991. godine, živjelo je 15 445 pučana, od toga broja 9 219 (59,6%) bili su Hrvati, 4 948 (32%) Srbi i 1 278 (8,3%) ostali. Srbi su bili dominantni u Brđanskoj, gdje je živjelo 3 262 pripadnika srpske nacionalnosti, 668 Hrvata i 222 ostala građanina (Hrženjak, 1993: 363-375). Ovaj je zemljopisni lokalitet predstavljao rubno područje tzv. Velike Srbije. Naime, on graniči s virovitičkim područjem, gdje su srpski ekstremisti i separatisti zacrtali granicu na pravcu Virovitica – Karlovac – Karlobag.