Bioetički senzibilitet prema statusu životinja i njihovim pravima

Pregledni rad

Sažetak

Čovjek je moralno i svjesno biće. Njegova je uloga u prirodnom kontekstu briga i očuvanje prirode s ciljem postizanja prirodne ravnoteže. Na svjetskoj razini tu ulogu za razvoj i očuvanje prirode, biljaka i životinja preuzima bioetika kao znanstvena disciplina. Etičnost čovjeka ogleda se u njegovoj brizi, osjetljivosti i senzibilnosti prema prirodi, životu, rađanju i smrti. Da bi se etičnost mogla ostvariti, svaki čovjek mora osvijestiti svoju moralnost. Moralna svijest čovjeka očituje se u različitim kontekstima života. Isto tako, moralnost se čovjeka ogleda i prema životinjama. Životinje kao bića ili kao ne-ljudske životinje zaslužuju brigu i suosjećajnost čovjeka. Način na koji se doživljavaju životinje kao bitni dionici prirodne ljestvice, ovisi o svakom pojedincu. Predstavljaju li životinje ravnopravne članove prirodne zajednice ili su životinje sredstva za zadovoljavanje svakojakih čovjekovih interesa? Promišljaju li ljudi o očuvanju zemaljske planete kada se potiče i razvija masovni uzgoj domaćih životinja? Koliko je bitna dobrobit životinja i poštivanje zakona o zaštiti istih, može se iščitati iz čovjekovog djelovanja. Staklenički plinovi uzrokovani masovnim uzgojem životinja stavljaju na razmatranje društvenoj i akademskoj zajednici moralnu opravdanost takvih postupaka. Smatra li se konzumiranje mesa nužnom potrebom kako bi se ljudska populacija prehranila i održala ili se pak radi o čovjekovom interesu i izboru? Izbor i odabir stila i načina života u ovom užurbanom i modernom svijetu isključivo je na nama samima. Znanjem, motivacijom, upornošću, ljubavlju, brižnošću, poštovanjem i osjetljivosti prema prirodi, okolišu, biljkama i životinjama možemo ovaj svijet učiniti zdravijim i ljepšim za sve nas.