POLEMIKE O STATUSU DRŽAVE I KRALJEVINE SHS
DOI:
https://doi.org/10.25234/pv/10902Ključne riječi:
ustavno pravo, Kraljevina SHS, Kraljevina Srbija, Država SHS, jugoslavenstvoSažetak
Temeljna je ambicija ovog članka analizirati pitanje pravnog (dis)kontinuiteta između Kraljevine Srbije i Kraljevine SHS u kontekstu međunarodnog spora između Njemačke i Kraljevine SHS te pritom otkriti uzroke različitih tumačenja presude u predmetnom sporu. Autor najprije, služeći se tehnikama povijesnopravne i analitičke metode pri proučavanju dokumenata i sekundarnih mišljenja političara te ustavnih pravnika, daje kratak pregled međunarodnih okolnosti koje su omogućile formiranje poslijeratnih država, nakon čega sažima različite stavove o pravnom statusu Države SHS i karakteru Prvoprosinačkog akta, koristeći pritom tadašnje i današnje međunarodnopravne i ustavnopravne kriterije. Nakon toga u okviru razmatranja središnjeg pitanja zaključuje kako je tadašnje tumačenje Ivana Žolgera, kako je unatoč presudi u predmetnom sporu Kraljevina SHS ipak bila nova država jer ista nije stvorena u skladu s Ustavom Kraljevine Srbije, pravno najdosljednije. Pored konstatacije kako je Država SHS zadovoljavala temeljne kriterije državnosti te da je formiranje Kraljevine SHS prekinulo ustavnopravni kontinuitet Kraljevine Srbije, doprinos studije očituje se i kroz argumentaciju kako različita pravna shvaćanja u ovom predmetu ipak nisu bila toliko rezultat pravnih dvoumica, već su u prvom redu bila odraz jedne od mnogih političkih bitaka između sukobljenih državnih ideologija.
Reference
Andrassy, J.; Bakotić, B.; Vukas, B., Međunarodno pravo, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
Banac, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: porijeklo, povijest, politika, Globus, Zagreb, 1988.
Banac, I., Emperor Karl Has Become a Comitadji: The Croatian Disturbances of Autumn 1918, The Slavonic and East European Review, Vol. 70, No. 2, 1992, pp. 284–305.
Boban, L., Kada je i kako nastala Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 24, No. 3, 1992, pp. 45–60.
Crawford, J., The creation of states in international law, Clarendon, Oxford, 2007.
Čepulo, D., Hrvatsko-ugarska nagodba i reforme institucija vlasti u Hrvatskom saboru 1868–1871, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, Vol. 22, No. 1, 2001, pp. 117–148.
Čepulo, D.; Margetić, L.; Beuc I., Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu, Pravni fakultet, Zagreb, 2006.
Čulinović, F., Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. I XX. stoljeća – Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Istra, Srpska Vojvodina, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Školska knjiga, Zagreb, 1956.
Čulinović, F., Tri etape nacionalnog pitanja u jugoslovenskim zemljama, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1962.
Čulinović, F., Državnopravni razvitak Jugoslavije, Školska knjiga, Zagreb, 1963.
Đokić, D., Nedostižni kompromis. Srpsko-hrvatsko pitanje u međuratnoj Jugoslaviji, Fabrika knjiga, Beograd, 2010.
Engelsfeld, N., Povijest hrvatske države i prava – razdoblje od 18. do 20. stoljeća, Pravni fakultet, Zagreb, 2002.
Gabelica, M., Žrtve sukoba na Jelačićevom trgu 5. prosinca 1918., Časopis za suvremenu povijest, Vol. 37, No. 2, 2005, pp. 467–477.
Granda, S., Slovenija, Urad vlade za komuniciranje, Ljubljana, 2008.
Ivašković, I., The Implications of the „New Course“ Strategy, Croatian Political Science Review, Vol. 56, No. 3–4, 2019, pp. 218–238.
Ivašković, I., The Vidovdan Constitution and the Alternative Constitutional Strategies, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 68, No. 3–4, 2018, pp. 525–551.
Jovanović, S., Ustavno pravo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Službeni list SRJ, Beograd, 1995.
Koprivica-Oštrić, S., Konstituiranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba 29. listopada 1918. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25, No. 1, 1992, pp. 45–71.
Krizman, B., Vanjska politika jugoslavenske države 1918–1941. Diplomatsko-historijski pregled, Školska knjiga, Zagreb, 1975.
Krizman, B., Hrvatska u prvom svjetskom ratu: hrvatsko-srpski politički odnosi, Globus, Zagreb, 1989.
Kovač, M., Raspadanje Austro-Ugarske i rađanje Kraljevine SHS u svjetlu francuske politike (od listopada do prosinca 1918.), Časopis za suvremenu povijest, Vol. 35, No. 1, 2003, pp. 141–172.
Lampe, J. R., Yugoslavia as history. Twice there was a country. Second edition, Cambridge University press, Cambridge, 2002.
Lavrič, J., Mal, J., Stele, F. (ed.), Spominski zbornik Slovenije, Jubilej, Ljubljana, 1939.
Lukan, W., Iz „črnožolte kletke narodov“ v „zlato svobodo“? Habsburška monarhija in Slovenci v prvi svetovni vojni, Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, Ljubljana, 2014.
Mal, J. (ed.), Slovenci v desetletju 1918 – 1928, Leonova družba, Ljubljana, 1928.
Meštrović, I., Uspomene na političke ljude i događaje, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.
Montevideo Convention, 26. 12. 1933, http://www.cfr.org/sovereignty/montevideo-convention-rights-duties-states/p15897. Pristupljeno 27. prosinca 2017.
Perovšek, J., Liberalizem in vprašanje slovenstva, Modrijan, Ljubljana, 1996.
Perovšek, J., Slovenska osamosvojitev v letu 1918, Modrijan, Ljubljana, 1998.
Perovšek, J., Jugoslovanska združitev. In: Borak, N.; Fisher, J., (ed.), Slovenska novejša zgodovina 1848–1992, Mladinska knjiga, Inštitut za novejšo zgodovino, Ljubljana, 2005.
Petrič, E., Zunanja politika: osnove teorije in praksa, Center za evropsko prihodnost, Mengeš, 2010.
Pilar, I., Južnoslavensko pitanje: prikaz cjelokupnog pitanja/L.V. Südland, Hrvatska demokratska stranka, Varaždin, 1990.
Pleterski, J., Prva odločitev Slovencev za Jugoslavijo, Slovenska matica, Ljubljana, 1971.
Popov, Č.; Mitrović, A., Istorija srpskog naroda. Knjiga šesta. Od Berlinskog kongresa do ujedinjenja 1878–1918, Srpska književna zaklada, Beogard, 1983.
Prepeluh, A., Pripombe k naši prevratni dobi, Založništvo tržaškega tiska, Trst, 1987.
Prunk, J.; Toplak, C.; Hočevar, M., Parlamentarna izkušnja Slovencev, Fakulteta za družbene vede, Ljubljana, 2006.
Radić, S., Politički spisi: Autobiografija, članci, govori, rasprave, Znanje, Zagreb, 1971.
Rahten, A., Slovenska ljudska stranka v beograjski skupščini. Jugoslovanski klub v parlamentarnem življenju
Kraljevine SHS 1919–1929, Založba ZRC, Ljubljana, 2002.
Ribičič, C., Ustavnopravni vidiki osamosvajanja Slovenije, Časopisni zavod Uradni list Republike Slovenije, Ljubljana, 1992.
Sirotković, H., O nastanku, organizaciji, državnopravnim pitanjima i sukcesiji Države SHS nastale u jesen 1918., Časopis za suvremenu povijest, Vol. 24, No. 3, 1992, pp. 61–74.
Sirotković, H.; Margetić, L., Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije, Školska knjiga, Zagreb, 1988.
Stavbar, V., Majniška deklaracija in deklaracijsko gibanje, Založba Pivec, Maribor, 2017.
Subotić, D., Naša Kraljevina nije nova država. Novi život. Knjiga XI., Grafički zavod Narodna Samouprava, Beograd, 1922.
Šišić, F., Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1914–1919, Matica hrvatska, Zagreb, 1920.
The peace treaty of Versailles, 28. 6. 1919., http://net.lib.byu.edu/~rdh7/wwi/versailles.html. Pristupljeno 21. svibnja 2017.
Treaty of peace with Austria. St. Germain-en-Laye, 10. 9. 1919., http://www.austlii.edu.au/au/other/dfat/treaties/1920/3.html. Pristupljeno 30. svibnja 2017.
Türk, D., Temelji mednarodnega prava, GV Založba, Ljubljana, 2007.
Ustav za Kraljevinu Srbiju, Državna štamparija Kraljevine Srbije, Beograd, 1903..
Vukas, B., ml., Hrvatska državnost s gledišta međunarodnog prava, Pravni fakultet, Zagreb, 2002.
Vukas, B., ml., Hrvatska državnost – pravnopovijesne prosudbe, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2017.
Zečević, M., Slovenska ljudska stranka in jugoslovansko zedinjenje 1917–1921: Od majniške deklaracije do vidovdanske ustave, Založba Obzorja, Maribor, 1977.
Zečević, M., Na zgodovinski prelomnici: Slovenci v politiki jugoslovanske države 1918–1929, Založba Obzorja, Maribor, 1986.
Žolger, I., Da li je naša kraljevina nova ili stara država? Separat. Slovenski pravnik, 1923., No. 3–4, pp. 1–18.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2020 Igor Ivašković
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no daju časopisu pravo prvog objavljivanja. Radove prihvaćene za objavljivanje ili već objavljene u Pravnom vjesniku Pravnog fakulteta u Osijeku autor smije objaviti u drugim publikacijama, uz napomenu da je rad već objavljen u Pravnom vjesniku.
