HETERO/AUTO/-NOMIJA U KONTEKSTU SAMO/ DETERMINIZMA BIOLOŠKIH OPORUKA

Autor(i)

  • Suzana Vuletić Katedra moralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Adresa institucije: Petra Preradovića 17, 31400 Đakovo, Hrvatska http://orcid.org/0000-0002-5629-6635
  • Silvana Karačić direktorica Hotela Sveti Križ, Ulica Domovinske Zahvalnosti 1, 21224 Trogir – Arbanija, Republika Hrvatska https://orcid.org/0000-0003-2170-5432
  • Gordana Pelčić Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci. Braće Branchetta 20, 51000 Rijeka, Republika Hrvatska https://orcid.org/0000-0002-3322-1470

DOI:

https://doi.org/10.25234/pv/5991

Ključne riječi:

pravo na samoodređenje, terminalni bolesnici, surogatni odlučitelji, anticipirane medicinske naredbe/odredbe punomoći, unaprijed izrečene smjernice za postupanje skrbi na kraju života, biološke oporuke

Sažetak

Suvremeni pogled na umiranje obilježen je nizom neizvjesnih i teških pitanja koja proizlaze iz kliničkoga konteksta, pravne i bioetičke domene donošenja teških egzistencijalnih odluka vezanih uz posljednje životne trenutke, a napose s obzirom na medicinske intervencije izbora “skrbi na kraju života”. Taj korak zahtijeva punu racionalnost slobodne autonomije, koja u određenim trenucima može biti znatno narušena gubitkom fizičkih i/li mentalnih sposobnosti, uvjetovanih pojedinim bolestima. Stoga bi bolesnici trebali imati zakonodavnu mogućnost jasno priopćiti svoje želje u vezi sa zahtijevanim tretmanom ili njegovim distanazijskim povlačenjem u unaprijed pripremljenim smjernicama anticipiranih medicinskih odredbi bioloških oporuka za (ne)postupanje ili imenovanje surogatnog opunomoćenika kao zastupnika u (ne)izboru liječenja u slučaju ograničene sposobnosti odlučivanja. Potpisana biološka oporuka mogla bi uvelike pridonijeti pozitivno dostojanstvenijom modusu samodeterminiranog načina umiranja, poštujući “kulturu života”, sukladnog onom koji je odabir autonomnih pacijentovih vrijednosti skrbi na kraju života, koji često
mogu ući u koliziju iz heteronomne perspektive surogatnih odlučitelja. Biološkim bi se oporukama višestruko nadvladale i teškoće kliničkih dilema egzistencijalnih odluka: liječnicima bi se olakšao odabir skrbi u hitnim planovima zdravstvene njege u kriznim situacijama; pacijentima bi pružale jamstvo provedbe njihova samoodređenja; dok bi surogatne odlučitelje uvelike oslobodili pritiska odgovornosti.

Biografije autora

Suzana Vuletić, Katedra moralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Adresa institucije: Petra Preradovića 17, 31400 Đakovo, Hrvatska

Dr. sc., izvanredna profesorica

Silvana Karačić, direktorica Hotela Sveti Križ, Ulica Domovinske Zahvalnosti 1, 21224 Trogir – Arbanija, Republika Hrvatska

doktorandica na Školi narodnoga zdravlja Andrije Štampara

Gordana Pelčić, Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci. Braće Branchetta 20, 51000 Rijeka, Republika Hrvatska

doc. dr. sc.

##submission.downloads##

Objavljeno

2018-07-25

Broj časopisa

Svezak 34 Br. 2 (2018)

Rubrika

Pregledni rad

Autorska prava

Copyright (c) 2018 Suzana Vuletić

Creative Commons License

Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.

Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no daju časopisu pravo prvog objavljivanja. Radove prihvaćene za objavljivanje ili već objavljene u Pravnom vjesniku Pravnog fakulteta u Osijeku autor smije objaviti u drugim publikacijama, uz napomenu da je rad već objavljen u Pravnom vjesniku.